« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 11 mjeseci
MA DA?

Opet Grexit na dnevnom redu

Uvijek iznova se pokreće pitanje da se Grčka vrati svojoj drahmi i uvijek iznova se nekako nađe novac za još jednu pomoć Ateni. Opet joj treba šest milijardi eura - ali ovaj put bi moglo ispasti drugačije

Grci žale za drahmama
Grci žale za drahmama (Arhiva)
Više o

Grčka

,

dugovi

,

Grexit

Stanje je isto već godinama: prezaduženoj grčkoj državi uvijek iznova nedostaje novca i prijeti opasnost da mora proglasiti bankrot - ili u najmanju ruku, napuštanje zone eura. Onda se tjednima i mjesecima između predstavnika grčke vlade i zajmodavaca razmjenjuju prijetnje, preklinjanja i oštre riječi sve do posljednjeg trenutka. Onda zajmodavci obično popuste i ipak Ateni pošalju novu pozajmicu.

Posljednji put je to bilo u ljeto 2015. kad je Grčka dobila svoj treći paket pomoći u iznosu od 86 milijardi eura. Taj paket traje do 2018. i pojedine tranše te pomoći se šalju Grčkoj samo ako ona ispuni zadane uvjete - dakle provede reforme i mjere štednje.

Ali baš u tome i jest problem. Ovog ljeta Grčka mora platiti ratu kredita u iznosu od preko šest milijardi eura. Taj novac Atena neće imati ako joj ne stigne nova pomoć. Ali, hoće li je i ovaj put dobiti?

Dvije velike razlike

A to bi u prvom redu trebale učiniti druge zemlje zone eura - i tu smo onda kod druge razlike. Ni prije nije vladalo oduševljenje i solidarnost s grčkom državom koja uporno troši više nego što privređuje i već je to bio argument za populiste desnog spektra. A oni sada pozivaju na borbu i protiv čitave Europske unije. Ove godine se održavaju izbori u nekoliko važnih zemalja Unije i pomoć Grčkoj će samo još dati krila populistima. I u Nizozemskoj, u Francuskoj Marine Le Pen želi napustiti euro, a i u Njemačkoj je ta "bačva bez dna" što misle mnogi građani, opasna tema. Utoliko i Markus Will, profesor ekonomije švicarskog Sveučilišta St. Gallen misli da te zemlje neće niti težiti nekom rješenju za Grčku prije nego što završe njihovi izbori.Dvije stvari su ovaj put drugačije nego u ranijim slučajevima. U prethodnim paketima pomoći je sudjelovao i Međunarodni monetarni fond, ali ovaj put to ne želi učiniti. "Ne vjerujemo da Grčka može izdržati svoj teret dugova", izjavio je direktor MMF-a za Europu, Poul Thomsen. Drugim riječima, Međunarodni monetarni fond traži da se Grčkoj (opet) oprosti barem dio duga.

Jer i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble i Merkeličin stranački kolega u kršćanskim demokratima je očito već počeo s izbornom bitkom. U televizijskom nastupu je od Grčke opet zatražio nove reforme i mjere štednje, inače ta zemlja "ne može ostati u zoni eura". Jer njemački ministar upozorava kako si Grčka "želi priuštiti viši životni standard nego što zarađuje".

U tom mišljenju Schäuble nije usamljen u Europi: nizozemski list "de Vokskrant" traži da se Grčku odmah prisili da se vrati svojoj drahmi. Tek tako je malo vjerojatno da će ikad vratiti svoje dugove, ali nizozemski list konstatira kako je "naš novac ionako prokockan" i da će birači na Zapadu "to lakše podnijeti" ako je izvjesno da će Grčka "privremeno napustiti zonu eura".(Pre)veliki izazov za Europu?

Kandidat njemačkih socijaldemokrata Martin Schulz u tom pitanju ne može iz svoje kože bivšeg predsjednika Europskog parlamenta. Za list "Die Welt" upozorava kako "oni koji sad očijukaju s Grexitom, igraju se s cijepanjem kontinenta. To je možda u interesu Donalda Trumpa ili Marine Le Pen. Ali sigurno nije u interesu Njemačke i Europe", kaže Schulz. I predsjednik Europske komisije Juncker hvali Atenu i kaže kako "niti jedna zemlja nije učinila veće reforme nego Grčka".

Grčki premijer Tsipras naravno da rado sluša takve pohvale, a pozvao je i njemačku kancelarku Merkel neka "obuzda" svog ministra financija jer on pokazuje "permanentnu agresivnost" protiv Grčke. Ali i grčkom premijeru su njegovi birači za vratom: kad je prije nešto više od dvije godine došao na vlast bio je još strava i užas za vjerovnike jer se protivio da Grčka i dalje provodi mjere štednje. Ali sad ih ipak provodi, posljednje je bilo povišenje poreza koje je stupilo na snagu od početka ove godine.

I oporba traži oprost - samo pristojnije

Naravno da to nije pomoglo njegovoj popularnosti kod Grka. Oni i protiv njega sad redovito izlaze na ulice, štrajkaju i prosvjeduju. Konzervativna oporba je u međuvremenu prestigla Tsiprasovu stranku po popularnosti. Novi čelnik stranke Nea Dimokratia Kyriakos Mitsotakis je početkom ovog tjedna bio i kod Angele Merkel. Doduše, upravo je ta stranka zajedno sa socijaldemokratskim Pasokom u desetljećima vladanja Grčkom i odvela tu zemlju u tako duboku krizu. I Mitsotakisu u Berlinu je jedino preostalo da traži novi oprost dugova - možda jedino na nešto uglađeniji način od Tsiprasa.

Ne samo njemački ministar financija nego i drugi zajmodavci traže od Grčke da njezin proračun "bude u plusu" i to trajno i u priličnom iznosu od 3,5%. Tsipras to smatra jednostavno nemogućim, ali i Mitsotakis tvrdi kako ćete "naći malo stručnjaka koji vjeruju da se to može postići". Oporbeni vođa misli da bi se možda moglo postići 2% većih državnih prihoda nego rashoda, ali tu je kraj.

I švicarski ekonomski stručnjak Will ne vidi načina da Grčka krene putem zdravog gospodarskog rasta bez oprosta dijela dugova. U tome se slaže s analitičarima MMF-a, a nije isključeno da se to shvatilo i u ministarstvima financija Njemačke, Nizozemske ili Francuske. Ali problem jest što si niti jedan od tih ministara ne može priuštiti da se pokaže biračima kao popustljiv. Zato i ekonomist Michael Every iz nizozemske Rabobank misli: "Trenutak ovog najnovijeg dijela te grčke tragedije nije mogao doći u nepovoljnije vrijeme."

Piše: Christoph Hasselbach/DW
15.02.2017. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno