« Svijet
objavljeno prije 1 mjesec i 4 dana
ESKALACIJA?

Opasan ples ratnih brodova

Washington podiže ulog u sukobu s Pekingom – osim carinama, bitka se sada vodi i na moru. SAD povećava nazočnost nadomak obala Kine kao da se priprema za rat, piše kolumnist DW-a Frank Sieren

Ratne igre se nastavljaju
Ratne igre se nastavljaju (Arhiva)
Više o

SAD

,

Kina

,

ratni brodovi

SAD i Kina ovih su dana u stvari planirali okončati trgovinski spor. Govorili su da je ostvaren dobar napredak. Ali onda je Trump početkom tjedna zaprijetio da će povećati carine Kini s 10 na 25 posto. Pregovori su se odvijali presporo, napisao je predsjednik SAD-a na Twitteru. Kinezi će htjeti dalje pregovarati, ali on ne sudjeluje u tome, napisao je Trump.

Nakon kratkog razmišljanja, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da će se i pored svega držati svojih planova - pregovori su u petak nastavljeni u Washingtonu. To je staložena reakcija. S obzirom na takvu vrstu pritiska i Peking je mogao jednostavno prekinuti pregovore. „Pokušavamo shvatiti situaciju", kaže Geng Shuang, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova. „Pozicija kineske strane je konstantna i jasna, SAD zna kakav je naš stav."

To da je Trump u tako ključnom trenutku spreman staviti na kocku pregovore koji su se mjesecima vodili, s jedne strane ima veze s njegovim brutalnim pregovaračkim stilom. S druge strane, to je posljedica promjene odnosa snaga na svjetskoj pozornici: manevarski prostor Washingtona se sve više sužava, pa tako rastu i strahovi od gubitaka.

Stoga i ne čudi što su ovih dana Amerikanci odlučili da još jedan nosač aviona moderne LHA-6 klase stalno stacioniraju na japanskoj obali. „Sigurnosna situacija u regiji Indijskog i Tihog oceana zahtijeva stacioniranje udarnih brodova američke mornarice", priopćila je američka vojska.Najjača svjetska sila, nakon raspada Sovjetskog Saveza, gotovo svakodnevno gubi utjecaj u odnosu na Kinu. SAD se osjeća satjeran u kut i zato na sve strane zaoštrava ton.

LHA-6 spada u najmodernije brodove američke mornarice i namijenjeni je prije svega za podršku invazijama. Može primiti dvadeset borbenih zrakoplova F-35B, različite tipove helikoptera, 1.700 marinaca i više od tisuću drugih vojnika. Jurišni brod prati jedan transportni brod opremljen najsuvremenijom tehnologijom, uz pomoć koje je nevidljiv za radare. Tradicionalno je u Japanu stacioniran i USS Ronald Reagan - nosač zrakoplova velike Nimitz-klase, koji prima i do 85 borbenih aviona.

Istovremeno se i nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln - također klase Nimitz - odjednom uputio prema Iranu. „SAD ne želi rat s Iranom, ali mi smo u potpunosti spremni odgovoriti na svaku vrstu napada", poručio je John Bolton, savjetnik predsjednika SAD-a za nacionalnu sigurnost.

Kina je najbliži saveznik Irana i protivnik je sankcija protiv te zemlje. Prije dva tjedna Amerikanci su još najavili i da će uvesti sankcije svakoj zemlji koja bude nastavila kupovati naftu od Irana.

Odluke Washingtona su objavljene samo nekoliko dana nakon što je kineska mornarica velikom paradom proslavila svoj 70. rođendan. U blizini luke Qingdao javnosti je predstavila 32 ratna broda, 39 borbenih zrakoplova, kao i prvi kineski nosač aviona Liaoning. Kupljen je još prije dvadeset godina od Ukrajine, dio je ostavštine Sovjetskog Saveza. Preuređen je i tek od 2012. godine u funkciji. Dakle, nije baš najnapredniji. Kina sada raspolaže s tri nosača aviona, od kojih se dva još uvijek testiraju. Time Kina još uvijek nije na istoj razini sa SAD-om.

No na paradi u Qingdau se moglo vidjeti da kineska mornarica svoje ratne brodove sve više oprema supersoničnim protubrodskim raketama, koje imaju veći domet od američkih, od kojih su neke još iz vremena Hladnog rata. Na paradi je Peking predstavio i Nanchang, razarač težak 10.000 tona, koji uz pomoć najmodernije tehnike može otkriti sakrivene objekte.

Upravo te visokotehnološke ratne mašinerije Washington čine nervoznim. Pored drugog nosača zrakoplova na japanskoj obali, vojska SAD-a je posljednjih mjeseci pojačala nazočnost i u blizini otoka Spratley, koji svojata Kina, kao i u Tajvanskom tjesnacu.

Washington zna da bi, ako između Kine i SAD-a dođe do konvencionalnog vojnog sukoba, to vjerojatno bio pomorski rat. Kinezi trenutno pokušavaju sve kako bi u krajnjem slučaju bili spremni suprotstaviti se tako dobro zaštićenoj skupini nosača zrakoplova. Naime, Amerikanci to mogu. Za to su potrebne podmornice, ratni brodovi, avioni i odgovarajuće satelitsko pozicioniranje, kako bi se kontrolirao napad.

Peking svoju mornaricu trenutno oprema više od bilo koje druge zemlje, ali malo je vjerojatno da razmatra takav napad. Razlog tome je i to što Kinezi trenutno - i do daljnjeg - gospodarski imaju znatno povoljnije i efikasnije metode za proširenje svoje geopolitičke moći.

Za potrebe „pomorskog puta svile" Kina je aktivna u lukama duž obale Indijskog oceana, sve do Afrike. One, doduše, služe gospodarskim ciljevima, ali u slučaju da situacija postane ozbiljna mogla bi ih koristiti i mornarica - za snabdijevanje gorivom, streljivom i zalihama.

Međutim, agresivan nastup Pekinga u Južnom kineskom moru više se ne može objašnjavati gospodarskim razlozima. Tu se očigledno radi o stvaranju što veće tampon zone oko Kine, kako bi se što više otežali eventualni napadi s mora. SAD to s pravom vidi kao napad na njegov utjecaj u Pacifiku. No budući da još rijetko tko od kineskih susjeda traži pomoć SAD-a, Amerikanci mogu sve teže opravdati svoju nazočnost u azijskim vodama.

Opasnost od pomorskog sukoba između svjetske sile u usponu i sile koja slabi trenutno nije jako velika, ali se znatno povećala slanjem američkih brodova prema Aziji. A moguć je i indirektan sukob, kao što je recimo tzv. posrednički rat u Iranu.

Pri tektonskim promjenama na svjetskoj pozornici često je opasniji tim koji slabi jer on još jedva nešto može dobiti, ali zato može mnogo izgubiti. Prije će staviti sve na jednu kartu nego onaj tim koji je u usponu. Američka vojska već ima u planu brodove-robote veličine korveta i podmornice bez posade koji bi u svjetskim morima mogli mnogo više riskirati. Američka javnost bi prije tolerirala gubitak broda bez ljudskih žrtava, čak i ako to izazove kaos na burzi i oteža snabdijevanje SAD-a robom.

Srećom stvari još uvijek nisu odmakle tako daleko. Prijetnje u Aziji, kao i prema Iranu, pokazuju koliko SAD svuda u svijetu pojačava pritisak. Donald Trump je očigledno u velikoj dilemi: ne želi dobrovoljno odustati od dosadašnjih interesnih sfera SAD-a, a s druge strane narodu je obećao da će svoje vojnike vratiti kući.

Ista dilema vidljiva je i u trgovinskom sporu: s jedne strane bi ga Trump htio okončati, prije nego što birači osjete posjledice na svom novčaniku, a istovremeno bi to trebala biti njegova pobjeda. Trump je upravo znatno povećao ulog. A time i rizik.

Piše: Frank Sieren/DW
12.05.2019. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno