U organizaciji Dubrovačkih knjižnica i u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, skladatelj i dirigent Krešimir Magdić održao je, 14. prosinca 2020. u Saloči od zrcala, predavanje pod naslovom "Kolendarski puti". 

Pri tome je govorio i o kolendama i božićnim pjesmama koje je obradio u svojoj knjizi "U sej vr'jeme godišta".

Kolende su običaj glazbeno-kulturnog obilježavanja sakralnih blagdana u priobalju, ali u Dalmaciji su manje poznate i kao književna vrsta u hrvatskoj književnosti ranije i kasnije dobi.

Magdić je govorio o obredu kolendavanja koji se od 13. stoljeća bilježi u Dubrovniku. Od prvoga dubrovačkog statuta, pa sve do danas neprekidno se održava taj kolendarski običaj. On nije jedinstven niti poseban samo za naš kraj i Hrvatsku, već i ostali svijet gdje  je kršćanstvo zaživjelo. Međutim, kako kaže gospar Magdić, u našem podneblju je vrlo specifičan jer se kolendavanje i 'kolendanje', po dubrovački, vrši po melodijama i s tekstovima koji su vrlo inventivni i različiti od mjesta do mjesta. Jedino u užem dubrovačkom kraju postoji melodija koja je od 19. stoljeća do danas identična s malim inačicama i varijantama.

Magdić je u doticaj s kolendama došao u najranijem djetinjstvu kad se preselio iz Zagreba u Dubrovnik na Gornji kono, gdje se zajedno s djecom Konala susreo s običajima kolendavanja te je rano počeo svirati violinu. Istaknuo je kako to tada još nije bio običaj svjetovne naravi, jer u to vrijeme taj je običaj bio usko vezan uz blagdane Božića i Nove godine.

Magdićevo prvo pisanje aranžmana bilo je 70-tih godina kad je dobio priliku na poziv HRT-a nastupati s klapom Maestral, a proglašeni su i pobjednicima na Omiškom festivalu. Tada su zajedno s Ibricom Jusićem zapjevali dubrovačku kolendu.