Europska superaplikacija Bolt objavila je svoju online galeriju fotografija „Gradovi za ljude" koja prikazuje kako su europski gradovi postali sigurnija, zelenija i ugodnija mjesta izgrađena za ljude, a ne automobile.

Galerija sadrži fotografije iz 18 gradova diljem Europe, a stvorena je nakon što je Bolt pronašao stare fotografije u gradskim arhivima te angažirao nagrađivanog arhitektonskog fotografa Tõnu Tunnela za njihovo rekreiranje. Tunnel je na svojim putovanjima fotografirao iste kuteve, okvire i perspektive kako bi pokazao da smanjenje broja automobila u gradovima revolucionira urbani krajolik. Za dodatnu inspiraciju i sadržaj, Bolt je također angažirao niz stručnjaka za urbanizam - arhitekte, podatkovne znanstvenike, građevinske inženjere i think tankove za urbanizam, s ciljem preispitivanja načina izgradnje gradova u budućnosti.

Među okupljenim stručnjacima je i Annela Anger-Kraavi, direktorica Centra za politiku klimatskih promjena na Sveučilištu Cambridge u Velikoj Britaniji koja smatra da je ključ za stvaranje gradova za ljude smanjenje ugljičnog otiska: „Oko 50 posto globalnih godišnjih emisija stakleničkih plinova povezano je s izravnim emisijama gradova. Kada dodate emisije iz roba i usluga koje koriste ljudi koji žive u gradovima, ugljični otisak raste i do nevjerojatnih 70 posto, a značajan dio toga potječe od prometa na našim cestama".

Stoga je, smatra Anger-Kraavi, u gradovima važno imati pametne prometne mreže koje mogu zamijeniti trenutnu ovisnost o privatnim automobilima te razvijenu infrastrukturu javnog prijevoza: „Potrebni su nam povezani transportni sustavi koji omogućuju da se jedan dio puta obavi automobilom ili pješice, a ostatak, primjerice, javnim autobusom, tramvajem, romobilima, e-biciklima ili, pak, dijeljenim opcijama mobilnosti". Takva dobra prometna povezanost omogućila bi ljudima da se više oslanjaju na lokalne trgovine i druge lokalne pogodnosti koje ne zahtijevaju prelaženje dugih udaljenosti privatnim automobilima i samim time utječu na smanjenje CO2.

U prilog razvoju još bolje mreže javnog prijevoza i u Hrvatskoj ide i podatak da je, kad govorimo o statistici na domaćim cestama, hrvatski prosjek 433 automobila na 1.000 stanovnika. To znači da gotovo svaki drugi stanovnik posjeduje osobni automobil, što je značajan rast u odnosu na 2010. godinu kad je taj broj bio 355.

I Ivan Begović, country manager za mikromobilnost u tvrtki Bolt, mišljenja je da su privatni automobili temeljni uzrok nekih od najvećih problema s kojima se gradovi danas suočavaju te da bi prijelaz s privatnih automobila na dijeljene opcije mobilnosti mogao riješiti većinu njih. To potvrđuje i Boltovo istraživanje koje je pokazalo da se 80 posto ljudi slaže da bi njihov grad bio bolji s manje privatnih automobila.

„Boltovo istraživanje provedeno na više od 7.000 korisnika na 17 europskih tržišta, pokazalo je da se korištenjem Boltovih e-romobila na godišnjoj razini značajno smanjuje emisije CO2. Na primjeru Hrvatske to je jednako smanjenom otpuštanju CO2 od 27.000 kg, odnosno zasađivanju 1.300 stabala, izbjegavanju korištenja 17.000 plastičnih vrećica ili 30 povratnih letova od Pariza do New Yorka. Vjerujem da su ovi podaci dovoljni da nas potaknu da razmislimo kako bi naši gradovi mogli izgledati da su izgrađeni oko ljudi, a ne automobila. Posebice Zagreb, koji je najmnogoljudniji grad s 693.670 punoljetnih stanovnika i 359.918 registriranih osobnih automobila prema podacima iz 2022. godine, što potvrđuje podatak da skoro svaki drugi građanin posjeduje osobni automobil", izjavio je Begović.

Galerija fotografija „Gradovi za ljude" najnovija je u nizu kampanja koje je Bolt pokrenuo kako bi ilustrirao prednosti izgradnje gradova za ljude, a ne automobile, te potaknuo ljude da smanje korištenje privatnih automobila. Galerija slijedi Boltovu kampanju Break up to Break free koja je istaknula primjere šest vlasnika automobila koji su „prekinuli" s njima i prešli na dijeljeni prijevoz.

Intervjui i fotografije iz galerije „Gradovi za ljude" dostupni su na Boltovoj web stranici https://makecitiesforpeople.com/