Prvu konferenciju Hrvatske platforme na kojoj sudionici iz raznih segmenata društva zajednički utvrđuju smjerove djelovanja na smanjenju opasnosti od katastrofa u Hrvatskoj, danas je u Zagrebu otvorila predsjednica te platforme Đurđa Adlešič.

''Što bi bilo da se u Zagrebu dogodi potres?", pita se Adlešič. ''Tko koga zove, tko što radi, tko koga prvi zove, kakva je procedura i kriznim situacijama? Nije dovoljno samo nabaviti tenkić, potrebno je imati sustav upravljanja krizom."

Adlešič je istaknula da se za planiranje katastrofa iz proračuna izdvaja oko milijardu kuna. „Cijena saniranja posljedica katastrofe dosegne čak 3 do 4 milijarde kuna, to treba imati na umu. Ne smijemo čekati da se katastrofa dogodi, trebamo biti spremni za nju", rekla je Adlešič.

Ocijenila je da u nas ne postoji tradicija osiguranja, a kada bi se dogodila kakva velika katastrofa, ustvrdila je Adlešič, našli bismo se u ozbiljnim problemima i kompletan proces obnove išao bi jako sporo jer država nema sav potreban novac u zalihi, a lokalne zajednice nemaju tradiciju planiranja takvih stavaka.

Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Damir Trut kazao je da suša uzrokuje 30 posto svih šteta. Samo na posljedice suše godišnje se potroši  minimalno 600 tisuća do čak 3 milijarde kuna: