« Hrvatska
objavljeno prije 21 dan i 8 sati
HRVATSKA

Od poricanja opasnosti do panike u samo nekoliko dana

Od danas pa najmanje iduća dva tjedna hrvatski učenici sjede u virtualnim učionicama. Ispražnjeni su i fakulteti i vrtići. To je, najavljuju vladajući, tek uvod u oštar režim borbe protiv koronavirusa

Prazni gradovi...
Prazni gradovi... (Arhiva)
Više o

Hrvatska

,

koronavirus

Počelo je, baš kao i u drugim europskim zemlja - podcjenjivanjem. Novi se virus uspoređivao s običnom gripom. Čak su i ozbiljni znanstvenici banalizirali podatke o mortalitetu koji su stizali iz Kine. Oni kojima za donošenje stava nisu potrebne vjerodostojne činjenice pozivali su se na zavjeru farmaceutske industrije i posve bizarnu priču o 5G mobilnoj mreži koja aktivira viruse koje smo navodno udahnuli iz aerosola, a koji ciljano ispuštaju zrakoplovi. Koronavirus u Hrvatskoj bio je tjednima više povod za izrugivanje nego razlog za oprez i zabrinutost. Sve dok iz Italije nisu počele pristizati zabrinjavajuće vijesti o eksploziji epidemije, tisućama zaraženih i stotinama umrlih.

Strah od gladi

Da se svijest počela mijenjati postalo je vidljivo kada je Italija postala jedna velika karantena. Već u četvrtak ujutro hrvatski građani iz trgovina su počeli iznositi vreće s brašnom. Počelo je gomilanje mesa, konzervi i toaletnog papira, usprkos smirujućim tonovima iz Banskih dvora. Naime, samo na državnim rezervama 4 milijuna stanovnika može živjeti 30 dana, a doda li se tomu trenutno stanje skladišta trgovačkih lanaca, procjenjuje se da bi se znatne nestašice mogle osjetiti tek za tri do četiri mjeseca. Dan kasnije i mediji koji su tvrdili da razloga za gomilanje rezervi nema, objavili su vodiče za „koronašoping". Bio je to znak za pustošenje opskrbnih centara i prodaju kakvu, tvrde trgovci, do sada nisu vidjeli. „Najveća je potražnja za osnovnim namirnicama za pripremu jela, konzerviranom i zamrznutom hranom te sredstvima za čišćenje i higijenu", potvrdio nam je Ivan Širanović iz Korporativnih komunikacija Konzuma.

Problematična disciplina

Istovremeno je objavljeno da je u jedan zagrebački vrtić ušlo inficirano dijete pa je za više od stotinu djece iz iste ustanove izrečena mjera izolacije. „Nije to ništa strašno. Sin ne smije napustiti stan 14 dana, a mi smo s njim. Ali smijemo izlaziti iz stana do trgovine, prošetati psa ili obaviti poslove. Ionako me je poslodavac rasporedio na rad 'od doma'. Ne bojim se, imamo osjećaj da Vlada uvijek ide korak ili dva naprijed. Vjerujem im. Samo se moramo držati reda", kazala nam je kolegica čije je dijete završilo u kućnoj izolaciji. No pokazalo se da je baš red problem za nediscipliniranu naciju. Naime, obavljena je kontrola nad 174 potencijalne kliconoše, od kojih njih čak 40 nije poštovalo mjere samoizolacije. Policija će, najavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, nastaviti kontrole, dok će se neodgovorni građani suočiti s visokim novčanim kaznama.

Važno je obraniti zdravstveni sustav

Jučerašnji dan je, uz očekivani porast inficiranih, donio i spoznaju da je virus ušao i među bolničko osoblje. To bi, kažu poznavatelji zdravstvenog sustava, mogao biti glavni problem u borbi protiv koronavirusa. Hrvatska, naime, pati od teške nestašice liječnika i medicinskih sestara. Dobar dio primarne zdravstvene skrbi počiva na starim i umirovljenim liječnicima koji spadaju i u najugroženiju skupinu. Nakon što je potvrđeno da su njezini liječnici zaraženi, najveća državna bolnica KB Dubrava u Zagrebu ispražnjena je i pretvara se u centar koji će primati najteže bolesnike sa zatajenjima respiratornog sustava kojih u Hrvatskoj, srećom, još uvijek nema.

Lokalnim i županijskim bolnicama izdana je naredba da trećinu kapaciteta rezerviraju za „koronu", a bude li potrebe, organizirat će se i dodatni kapaciteti. Ljudi iz sustava s kojima smo uspjeli porazgovarati tvrde da stanje s opremom nije odveć alarmantno. Zahvaljujući jakim valovima gripe, kažu nam, raspolažu s nadstandardnom količinom respiratora. Prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, riječ je o 500 stacionarnih i 300 prijenosnih uređaja. Ipak sustav se može skršiti na dva načina; naglim bujanjem epidemije i pobolom unutar samog zdravstvenog osoblja pa se svaki trenutak očekuje proglašenje mjera koje će nadilaziti obaveznu izolaciju stranaca koji ulaze u državu i ispražnjene fakultete, škole i vrtiće.

Država održava likvidnost

Kakvu će štetu koronavirus nanijeti gospodarstvu, teško je procijeniti, jer nitko ne zna koliko će epidemija potrajati. Sve više radnika koristi mogućnost rada od kuće pa će branše s velikim udjelom intelektualnog rada biti manje pogođene od, recimo, izuzetno ranjivog turizma. Kako bi se izbjegao gubitak radnih mjesta, odgodit će se plaćanje poreza na dohodak i dobit te doprinosa za poduzetnike koji su direktno pogođeni. Radijskim postajama, lokalnim televizijama i neprofitnim portalima Vijeće za elektroničke medije najavljuje raniju isplatu sredstava iz Fonda za pluralizam medija, dok iz Ministarstva financija stižu signali kako će se građanima ove godine ranije vratiti i preplaćeni porez, sve kako bi se održala kakva-takva likvidnost.

Uz to Vlada je, kako bi spriječila krizno profiterstvo, iskoristila mogućnost kriznog zamrzavanja cijena koje ne smiju biti veće od onih koje su bile istaknute na robi 30. siječnja. Datum je to na koji je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila SARS-CoV-2 javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značenja.

Vladi, za sada, pozitivna ocjena

Ako je suditi prema reakcijama novinara, laičke i stručne javnosti, vlada premijera Andreja Plenkovića (HDZ), u krizi koja se uspoređuje s Domovinskim ratom, zemlju vodi dobro, ako ne i odlično. Stožer Civilne zaštite koji okuplja ministre zdravstva i unutarnjih poslova te zdravstvene profesionalce više puta dnevno transparentno, izravno i razumljivo izvještava javnost o promjenama okolnosti, što je za Hrvatsku koja profesionalnost doživljava kao iznimku - novina.

Iako ministar zdravstva Vili Beroš, koji je na funkciji od 31. siječnja, uspješno skuplja bodove za eventualni budući mandat, prava zvijezda kriznog stožera jest ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević". Nenametljiva epidemiologinja Alemka Markotić osvojila je simpatije javnosti  ponajviše zbog smirenosti i strpljivosti u svakodnevnoj komunikaciji s novinarima.

Premijer je, čini se, sve već kapitalizirao na unutarstranačkim izborima na kojima je jučer s 80 posto glasova porazio Miru Kovača. Posluži li ga sreća, koronavirus bi mu mogao biti i glavni adut na parlamentarnim izborima predviđenima za jesen.

Prema službenim podacima, od 56 zaraženih osoba, mahom je riječ o onima koji su virus donijeli iz drugih zemalja ili njihovom najužem obiteljskom i socijalnom krugu. Stručnjaci upozoravaju kako su za tijek epidemije u Hrvatskoj izuzetno važna iduća dva tjedna te da zdravlje nacije ovisi o odgovornosti pojedinaca koje se poziva na drastično smanjivanje izravnih socijalnih kontakata. No to je, znaju sad svi, početak. „Život će nam se malo ozbiljnije promijeniti", najavljuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Piše: Siniša Bogdanić/DW
17.03.2020. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno