Istraživači štokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI u svom godišnjem izvještaju pišu da sve nuklearne sile forsiraju atomsko naoružavanje. Također upozoravaju na sve veći broj operativnog nuklearnog oružja. "Ulazimo u jedno od najopasnijih razdoblja u ljudskoj povijesti", rekao je direktor SIPRI-ja Dan Smith. Pozvao je na obnovu „nuklearne diplomacije" i jačanje međunarodne kontrole nad nuklearnim oružjem. U izvještaju SIPRI-ja se navodi kako devet atomskih sila - SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael - nastavljaju modernizirati svoje arsenale.

Od početka 2022. do početka 2023. godine globalna zaliha nuklearnih bojevih glava se, prema procjenama SIPRI-ja, doduše smanjila za gotovo 200 komada na procijenjenih 12.512 bojevih glava. Ali s druge strane, broj operativnog nuklearnog oružja se povećao za 86 komada na procijenjenih 9.576. U svom istraživanju SIPRI razlikuje između operativnih i ukupnih zaliha nuklearnog oružja. U ukupne zalihe spada i starije oružje i ono namijenjeno razgradnji i smanjenju.

Manje transparentnosti

Rusija i SAD drže u stanju gotovosti 2.000 bojevih glava. One su montirane na raketama ili su pohranjene u bazama zračnih snaga skupa s bombarderima. Prema istraživačima mira, Rusija i Sjedinjene Američke Države zajedno posjeduju gotovo 90 posto ukupnog nuklearnog oružja. Njihovi arsenali ostali su stabilni tokom 2022. godine, mada je transparentnost značajno smanjena nakon početka rata protiv Ukrajine. Ni britanska vlada u 2022. godini nije objavila s kojom količinom nuklearnog oružja raspolaže. Direktor SIPRI-ja Smith je istakao da se sve veće zalihe ne mogu objasniti ratom u Ukrajini jer je sada potrebno više vremena za razvoj novih bojevih glava. Osim toga, zemlje s najvećim porastom nuklearnog naoružanja nisu direktno pogođene ratom.

Značajno povećanje u Kini

Najveći rast - 60 novih nuklearnih bojevih glava - bilježi Kina, koja je povećala svoje zalihe takvih bojevih glava s 350 na 410 komada. Slijede Rusija (12), Pakistan (5), Sjeverna Koreja (5) i Indija (4). Istraživači iz SIPRI-ja očekuju da će se kineski arsenal nuklearnog oružja nastaviti povećavati, kako bi ova zemlja do kraja desetljeća mogla raspolagati s barem onoliko balističkih interkontinentalnih raketa koliko ih imaju SAD ili Rusija.

Indija i Pakistan su 2022. godine također uveli i dalje razvijaju nove vrste nuklearnih nosača. Indijsko oružje sada je dizajnirano za veće domete i moglo bi doseći mete po cijeloj Kini, pretpostavljaju istraživači. SIPRI sa zabrinutošću ukazuje na općenito pojačanu retoriku država o važnosti nuklearnog oružja. I Sjeverna Koreja nastavlja proklamirati vojni atomski program kao središnji elemenat svoje sigurnosne strategije. Istraživači procjenjuju da je ta zemlja do sada napravila oko 30 bojevih glava i da ima dovoljno fisijskog materijala od kojeg se može napraviti do 70 bojevih glava.