Što bi bio najbolji izlaz iz sadašnje situacije i krize vlasti u Hrvatskoj?

Helena Puljiz (komentatorica tportal.hr): Jedino demokratsko rješenje za Hrvatsku su u ovom trenutku prijevremeni parlamentarni izbori, oni mogu rezultirati i formiranjem još jedne nestabilne vlade, ali ako smo prije 26 godina odabrali demokraciju onda nema drugog načina da dođemo do vlasti koja će raditi za opće dobro.

Alida Vračić (Zaklada znanost i politika, Berlin): Mislim da je sve ovo posljednjih mjeseci nanijelo štetu hrvatskoj politici i građanima, zbog toga pad vlade ne vidim kao nešto loše. Ovo je prilika koja se otvara da se sad neke stvari pozicioniraju i da se naprave bolje. Novi izbori su najbolja opcija. Mislim da će unutar svake od tih stranaka morati doći do neke katarze.

U Hrvatskoj mnogi zazivaju „veliku koaliciju". Koliko je to realno obzirom na veliki jaz između HDZ-a i SDP-a, ali i velike unutarstranačke probleme u njima?

Helena Puljiz (tportal.hr): Da, ova duboka politička kriza nakon izbora može se doista stabilizirati i formiranjem tzv. velike koalicije HDZ-a i SDP-a, ali to traži i značajnije promjene u vodstvima stranaka. Trenutačna kriza vlasti rezultat je, prije svega, krize u HDZ-u. HDZ će se u narednom periodu morati riješiti Tomislava Karamarka, kojega se sumnjiči za trgovanje nacionalnim interesima i koji je HDZ gurnuo na radikalno desne pozicije. Jedino spasonosno rješenje za tu stranku je povratak na desni centar, na pozicije demokršćanske stranke.

Alida Vračić (Zaklada znanost i politika): Hrvatska je trenutno jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je članica Europske unije i na neki način bi trebala biti model ponašanja za sve ostale na Balkanu. Iako su HDZ i SDP, kao i hrvatsko društvo, duboko polarizirani, mislim da mogu naći neku sredinu, jednostavno zbog svega onoga što se posljednjih pet mjeseci dogodilo u hrvatskom društvu. To su stvari koje su podijelile društvo, dovele do toga da se neki građani osjećaju građanima drugog reda. Oni jednostavno nisu vidjeli taj dugo očekivani napredak, nakon ulaska u EU. Vidjeli smo posljednjih tjedana da građani žele da se zemljom dobro upravlja, da žele reforme. Možda bi to moglo utjecati na to da HDZ i SDP, u slučaju da ne bude drugih opcija nakon izbora, pronađu zajednički jezik.

Treba li u ovom trenutku Hrvatskoj zajedništvo, koje se propagira i od strane predsjednice države, ili je stvarni prioritet zapravo konsenzus oko ključnih pitanja od nacionalnog interesa?

Helena Puljiz (tportal.hr): Hrvatski prioritet je konsenzus oko ključnih pitanja od nacionalnog interesa i hitne ozbiljne reforme po uzoru na najbolje europske države. Pod krinkom 'nacionalnog zajedništva' kriju se autokratske tendencije i poništavanje ustavnih demokratskih vrednota. Nema zajedništva u demokraciji, u demokraciji postoji kompromis među različitima.

Alida Vračić (Zaklada znanost i politika, Berlin): Da, Hrvatskoj treba konsenzus, treba joj osjećaj da se napreduje, prije svega u ekonomskom smislu, tu Hrvatska stoji prilično loše. Bez obzira na sve, u ovoj situaciji vidim velike prilike. Jer da je ova vlada potrajala još više, stvari bi bile još gore. Pad vlade se dogodio u pravo vrijeme. Nije to ništa neobično, ali otvara vrata nekoj „prirodnijoj" koaliciji od ove dosadašnje, u kojoj je HDZ-u simbolika bila važnija od reformi. Možda će i SDP, koji je sad neko vrijeme bio odsutan, ubuduće malo hladnije glave donositi odluke.

Vlada Tihomira Oreškovića nije trajala ni pola godine. Neki ju nazivaju „eksperimentom". Kako će se taj eksperiment odraziti na birače i budućnost zemlje?

Helena Puljiz (tportal.hr): Hrvatska je u nepunih šest mjeseci vlade Tihomira Oreškovića, vlasti HDZ-a i Mosta, izgubila dragocjeno vrijeme, međunarodni ugled, investitore i financijski rejting. Iduća vlada, tko god ju sastavljao, neće se usuditi dalje putem kojim je Tomislav Karamarko poveo HDZ i Hrvatsku. Rasplet događaja u Hrvatskoj pokazuje da fašizacija društva, trgovanje nacionalnim interesima, gušenje slobode medija i ograničavanje ljudskih prava nisu prihvatljivi. Nadam se da HDZ neće nastaviti sa zloupotrebljavanjem demokratske procedure protiv interesa građana ove zemlje, a tri četvrtine građana ove zemlje želi da se izbori održe što prije.

Alida Vračić (Zaklada znanost i politika):Mislim da će sve ovo što se dogodilo utjecati na to da birači u većem broju izađu na birališta. Na prošlim izborima izlaznost nije bila visoka. Sad građani znaju što ne žele, to je po meni važnije od onoga što žele. Posljednjih mjeseci smo u Hrvatskoj vidjeli neke stvari koje su bile nezamislive za najmlađu članicu EU-a, nacionalnu retoriku, marginaliziranje nekih grupa, poput srpske manjine. Sad će ljudi možda malo izaći iz te apatije. Već smo u zadnje vrijeme vidjeli dosta stvari koje na to upućuje, vidjeli smo prosvjede na reformu školstva, ljudi su izašli na ulice. Ljudi u Hrvatskoj i na Balkanu su skloni dramama, ali mislim da ovo nije loš ishod i da ovo može biti napredak na političkoj sceni
.