Ideju o novom europskom Bauhausu iznijela je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije prošle godine. Novi europski Bauhaus je ekološki, gospodarski i kulturni projekt usmjeren na objedinjavanje komponenti dizajna, održivosti, dostupnosti, cjenovne pristupačnosti i ulaganja sa ciljem provođenja europskog Zelenog plana.

Inicijativa je dobila ime po međuratnom pokretu Bauhaus koji je 1919. u Weimaru pokrenuo njemački arhitekt Walter Gropius, te, kao i izvorni Bauhaus, teži stapanju umjetnosti, arhitekture i svakodnevnog života.

"Ovo je proces koji mora ići organizirano i postupno", istaknuo je na panelu Kestutis Sadauskas, čelnik Uprave za kružno gospodarstvo i zeleni rast pri Europskoj komisiji.

"Novi Bauhaus mora prodrijeti u svako stambeno naselje diljem Europe", rekao je Sadauskas. 

Bernard Magenhann, zamjenik generalnog direktora Zajedničkog istraživačkog centra pri Europskoj komisiji, na panelu je rekao kako "sve više država članica želi produžiti životni ciklus zgrada te se okrenuti zelenoj politici i ciljevima ugljične neutralnosti u Europi do 2050. godine".

Također  je istaknuo kako se u posljednje vrijeme mnogo razgovaralo s građevinarima iz cijele Europe jer je "građevinski sektor postao ključno područje djelovanja Europske komisije", rekao je Magenhann,

"Ovo je izazov za obnovu Europe koji nadilazi tek funkcionalnost i kvalitetu života, ovdje se ide i malo šire pa se uključuje i estetika i pristupačnost", napomenuo je.

Novi europski Bauhaus važno je prezentirati lokalnoj samoupravi "jer brojni gradovi i mjesta i dalje ne razumiju smisao ovog projekta", upozorila je Alexandra Mitsotaki, predsjednica i suosnivačica Svjetskog ljudskog foruma, globalne građanske inicijative koja želi povezati inovativne ideje u izgradnji ekološke civilizacije. Mitsotaki je istaknula da EU u ovom projektu "treba podržati ideje i inicijative koje dolaze" s lokalnih razina.

Matti Kuittinen, savjetnik u Ministarstvu okoliša Finske, primijetio je da je "ogroman izazov započeti prelazak na bolje okruženje samo na temelju riječi", referirajući se na činjenicu da mnogi aspekti inicijative još nisu čvrsto definirani.

"Jedan finski arhitekt je Bauhaus i pametnu gradnju usporedio sa salatom. Važno je izračunati sve ugljične nedostatke, a u isto vrijeme pronaći raj za ljude i čitav europski život", rekao je, među ostalim, finski dužnosnik.

Simon Davies, direktor savjetodavne tvrtke za održivost okoliša AIA Environnement  istaknuo je važnost pitanja emisije ugljika u novom europskom Bauhausu.

"Moramo se puno više usredotočiti na emisiju ugljika za postojeće zgrade, a trenutno imamo vrlo malo povratnih informacija o ranije rađenim ugljičnim procjenama što nije dobro. Ovu strategiju Bauhausa moramo prilagoditi svakoj obitelji kako bismo pronašli pravi put i imali naposljetku dobro odrađen posao i zadovoljne korisnike u isto vrijeme", rekao je Davies.

Novi europski Bauhaus najavljen je istovremeno kao i val obnove nakon pandemije pa se do 2030. godišnje planira obnoviti 35 milijuna zgrada što će dodatno potaknuti otvaranje do 160 tisuća "zelenih" radnih mjesta u građevinskom sektoru.

Cilj je, objavljeno je u strategiji "Renovacijski val" koja uključuje viziju novog europskog Bauhausa, udvostručiti energetsku obnovu zgrada u sljedećem desetljeću, smanjiti emisiju stakleničkih plinova i smanjiti račune za grijanje i hlađenje stambenih i poslovnih prostora.

Za financiranje će se kombinirati nekoliko dostupnih instrumenata - od sredstava kohezijske politike, programa "Obzor Europa", instrumenata Europskog vijeća za inovacije ili Europskog instituta za inovacije i tehnologiju te novca u okviru programa "LIFE".

Objavljen je i prvi poziv za podnošenje prijedloga za pilot-projekte, a Europska komisija organizirat će i prvu dodjelu deset nagrada za postojeća postignuća vezana za europski Bauhaus, a deset nagrada dobit će i ideje koje su razvile osobe do 30 godina starosti. Nagrade za postojeće projekte iznose 30 tisuća, a za nove ideje 15 tisuća eura.

Europski je parlament usvojio krajem ožujka rezoluciju o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2022. (dio III.), kojom pozdravlja inicijativu Bauhaus,

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko članica je skupine zastupnika Europskog parlamenta za Novi europski Bauhaus, a u razgovoru za Hinu prošlog je mjeseca istaknula da će zahvaljujući tom projektu ekološki učinkovita gradnja biti temelj nove vizije gradova i sela u Europskoj uniji.

"Nova europska vizija zadovoljit će klimatsku neutralnost, a u isto vrijeme će gradove i sela načiniti po mjeri čovjeka", rekla je Zovko i pozvala "vizionare i arhitekte" te sveučilišta da se uključe u inicijativu.

Napomenula je, međutim, da je inicijativa za Novi europski Bauhaus još u razvoju, na što je ukazala i rasprava na EU-ovom Zelenom tjednu.