Novac koji se svakodnevno koristi diljem svijeta često se naziva papirnatim, iako u brojnim zemljama novčanice zapravo nemaju puno veze s papirom. U Eurozoni se tako koriste novčanice od pamuka, dok su one u Rumunjskoj, Čileu i Brazilu te na Novom Zelandu i Tajlandu izrađene od plastike.

Prve plastične novčanice ugledale su svjetlo dana 1988. u Australiji, kao reakcija monetarne vlasti na sve češće krivotvorine nacionalne valute. Naime, upravo plastika pruža brojne mogućnosti zaštite koje nije moguće primijeniti kod papirnatog novca.

Nadalje, plastične novčanice su skuplje u izradi, ali su trajnije te ih nije moguće jednostavno fotografirati i reproducirati, piše časopis "Primijenjena kemija".

"Krenuli smo od tvrdnje da se sve što se može vidjeti može i fotografirati, što znači da se boje i znakovi koje koristimo kod papirnatih novčanica mogu prije ili kasnije krivotvoriti", prisjeća se David H. Solomon sa Sveučilišta Melbourne koji je predvodio skupinu kemičara koja je za australsku Središnju banku osmislila nove novčanice.

Skupina je razvila takozvane troslojne plastične folije od polietilena, polipropilena i polietilen. Između slojeva ugrađene su sigurnosne oznake (slike), a cijela je novčanica dobila i završni zaštitni sloj koji je čini trajnijom i praktičnijom za uporabu.

"Nakon uvođenja plastičnih novčanica postotak krivotvorina je u Rumunjskoj, Brazilu i na Novom Zelandu pao za čak 90%", tvrdi Solomon. Tijekom ove godine slične će novčanice uvesti i Kanada.