Sporna parola je u međuvremenu uklonjena, ali na društvenim mrežama se još uvijek mogu naći fotografije toga grafitija: „Svi suradnici granične postaje su meta", napisao je netko bijelom bojom na zidu u lučkom gradu Larneu. Prije toga su se slični grafiti pojavili u blizini luke u Belfastu.

Drugdje bi možda ignorirali takve parole. Ali ne u Sjevernoj Irskoj. Taj dio irskog otoka koji pripada Ujedinjenom Kraljevstvu proteklih desetljeća je proživio vrijeme puno terora i nasilja, stanovništvo je podijeljeno na republikance sklone ujedinjenju s Republikom Irskom i unioniste odane Londonu. U utorak je granično osoblje koje već mjesec dana kontrolira robu koja stiže iz Velike Britanije poslano kući, zbog sigurnosnih razloga.

Raste nezadovoljstvo

Cijelo vrijeme pregovora o britanskom napuštanju Europske unije pitanje Sjeverne Irske je bilo ključni problem. Jer, Brexitom je granica između Sjeverne Irske i Republike Irske postala vanjska granica EU-a. Sporazumom od Velikog petka iz 1998. kojim je okončan sukob u Sjevernoj Irskoj vlada u Londonu se obvezala da će tu granicu držati otvorenom i propusnom. S obzirom na to da su britanski premijeri Theresa May i Boris Johnson stalno inzistirali da s Brexitom napuste i unutarnje tržište EU-a i carinsku uniju, negdje je morala nastati carinska granica između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a.

„Jedino oko čega su se dvije strane uspjele dogovoriti, i to tek krajem 2020., bilo je da u sjevernoirskim lukama budu uspostavljene kontrole robe koja se iz Velike Britanije uvozi u Sjevernu Irsku", kaže Tom Ferris, stručnjak za logistiku i Brexit na irskom Institutu za međunarodne i europske stvari (IIEA). Unatoč sporazumu o slobodnoj trgovini carinska granica je de facto pomaknuta na Irsko more, što je jako ljutilo sjevernoirske unioniste.

I unionistička šefica sjevernoirske vlade Arlene Foster bila je pod pritiskom i htjela je da Johnson raskine Protokol o Sjevernoj Irskoj, koji je postignut s Bruxellesom. Ali, za dopredsjednika Europske komisije Maroša Šefčoviča protokol je ključna stvar sporazuma o Brexitu i u njega se ne može dirati.

Nakon Brexita slijedi nova svađa

U prvih pet tjedana nakon kraja prijelazne faze Brexita odnose između Londona i Bruxellesa je pogoršala svađa oko isporuke cjepiva tvrtke AstraZeneca. Europska komisija je htjela imati kontrolu uvoza i izvoza cjepiva. Pritom se pozivala na članak 16. Protokola o Sjevernoj Irskoj koji dopušta jednostrane mjere, ali samo kao zadnje sredstvo „ako primjena protokola dovodi do gospodarskih, društvenih ili okolišnih poteškoća".

Sam Lowe iz briselskog thinktanka Centre for European Reform piše u jednom aktualnom članku da je ta odluka bila „nelogična": „Trenutno je zbog bolje opskrbe i primjene cjepiva u Velikoj Britaniji više vjerojatno da bi cjepivo preko Sjeverne Irske moglo biti uvoženo u EU nego obrnuto. Još i gore: to je bilo suludo." Time se na kraju krajeva ugrožava Protokol. Europska komisija je nakon oštre kritike iz Londona, ali i iz članice EU-a Irske, od toga zahtjeva ipak odustala.

Ali zahtjev sjevernoirskih unionista da se Protokol ukine i dalje stoji. Tko to zahtijeva taj je „potpuno nerealan", izjavio je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney. „Irska, Ujedinjen Kraljevstvo i EU imaju zakonsku obvezu i međunarodni ugovor da provode Protokol." Neki ljudi pokušavaju „nanovo pisati povijest", kaže on. „Glavni problem nije Protokol nego Brexit, koji je Ujedinjeno Kraljevstvo htjelo po svaku cijenu."

Posljedice u lukama

Transport robe u Sjevernu Irsku očito se odvija bez poteškoća, iako su kontrole djelomice ukinute. „Trgovina u luci Belfast trenutno se odvija normalno", piše jedan glasnogovornik luke na upit DW-a. Kad će carinici EU-a ponovo početi raditi zasad nije jasno. Sjevernoirska ustanova za poljoprivredu Daera, mjerodavna za uvoz hrane, odgovara na upit DW-a: „Odjel je i dalje u kontaktu s policijom i drugim partnerskim organizacijama kako bi dogovorili kada će ponovo moći biti uspostavljene fizičke kontrole. Svaka odluka se donosi na temelju formalne analize prijetnje."

Opskrba u Sjevernoj Irskoj se ipak od Nove godine pogoršala. U trgovinama se često vide poluprazne police jer roba iz EU-a ne stiže na vrijeme. A zbog kontrola irski kamioni rjeđe koriste put preko Walesa, Engleske i Kanala La Manche, a češće koriste izravni prijevoz trajektima do Francuske, koji duže traje. Irska luka Rosslare na tom području je u siječnju ove godine imala za 446 posto veći promet nego u istom mjesecu prošle godine.

Profitira i engleska luka Rosslare

Ironija je da je i teretni terminal u Belfastu profitirao od Brexita. Po navodima švedskog brodara Sena Line neki logističari koji su ranije vozili iz Velike Britanije u Dublin prebacili su se na trajekte prema Belfastu. „Znamo od klijenata iz Republike Irske da idu preko Belfasta čak i ako robu transportiraju na jug Engleske", piše glasnogovornik Stena Linea.

Birokratsko usko grlo Sjeverna Irska izgleda nadoknađuje već sad zaobilazni put od više stotina kilometara. Pritom zasad vrijede još jednostavnije kontrole, planirane za prva tri mjeseca. S obzirom na trenutni prijepor London je već najavio mogućnost produženja takvih kontrola do 2023. godine.