Inicijativa triju mora je politička inicijativa koja okuplja 12 država s područja srednje i istočne Europe koje su članice Europske unije - zemlje koje se nalaze između Baltika, Crnog mora i Jadrana. Zemlje članice u ovom su trenutku Bugarska, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Na sastanku na vrhu Inicijative u rumunjskoj prijestolnici Bukureštu njima bi se trebala pridružiti i Grčka.

Na tom će sastanku biti zastupljeni i strateški partneri koji podržavaju rad Inicijative triju mora: Europska komisija, Njemačka i SAD, odnosni predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija.

Politički projekt

Inicijativa triju mora je u prvom redu politički projekt kojim se želi poboljšati ekonomska suradnja i razvoj država koje u njemu sudjeluju. Osim Austrije, sve aktualne članice su u Europsku uniju ušle tek nakon 2004. U fokusu rada Inicijative je izgradnja infrastrukture u energetskom, prometnom i digitalnom sektoru, odnosno jačanje osovine sjever-jug na istoku europskog kontinenta.

Jedan od razloga za etabliranje te inicijative je bio osjećaj ugroženosti od strane Rusije među zemljama na istoku Europe, odnosno ovisnost o ruskim energentima. Osim toga su nove zemlje članice htjele povećati svoj utjecaj unutar EU-a, kako bi mogle snažnije zastupati svoje političke interese. Zemlje Inicijative triju mora zajedno čine oko 25% površine EU-a, odnosno četvrtinu ukupnog stanovništva Unije. Što se tiče BDP-a Europske unije, one imaju udio od samo nešto malo više od 10 posto.

Ruska agresija na Ukrajinu je utjecala i na promjenu gospodarsko-političkih prioriteta ove platforme. U prvom planu je sada pitanje sigurnosti. Upravo je ruski napad na Ukrajinu bio razlog zbog kojeg su Ukrajina i Republika Moldavija izrazile zanimanje za pristupanje Inicijativi triju mora. Na samitu u Bukureštu te dvije države bi trebale dobiti partnerski status.

Novi "Intermarium"?

U 30-im godinama prošlog stoljeća već je bio zabilježen pokušaj etabliranja sličnog formata. Intermarium, tako se zvao savez više zemalja koje su se nalazile između Baltičkog mora, Crnog mora i Jadrana, o kojem se razmišljalo na inicijativu Poljske. On je bio zamišljen kao geostrateška platforma i trebao je služiti kao zaštita od Staljinovog komunističkog Sovjetskog Saveza, odnosno nacionalsocijalističke Hitlerove Njemačke. Ali pokušaj osnivanja Intermariuma je propao. 

Novi pokušaj je osam desetljeća kasnije rezultirao utemeljenjem Inicijative triju mora, novo ime za novi projekt s novim ciljevima. U 2015. godini poljski predsjednik Andrzej Duda i tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović  objavili su „rođenje" nove inicijative, koja je izvorno kao infrastrukturni projekt trebala (o)jačati suradnju zemlja istočne i srednje Europe. Prvi susret na vrhu Inicijative triju mora održan je 2016. u Dubrovniku. 

Godinu dana kasnije u Varšavi je SAD objavio da želi tješnje surađivati s tom platformom. A na sastanku u Bukureštu 2018. i Njemačka je obznanila interes za jačim angažmanom unutar Inicijative. U međuvremenu je utemeljen i investicijski fond iz kojeg bi se trebali financirati zajedničke projekte. Na ovogodišnjem samitu koji se održava 6. i 7. rujna u rumunjskoj prijestolnici očekuje se slanje jakog signala solidarnost s Ukrajinom. Osim toga bi se ulaskom Grčke u Inicijativu trebalo demonstrirati i jačanje Inicijative triju mora u euroatlantskom prostoru.