Prije samo nekoliko tjedana je šef njemačke diplomacije još jednom snažno vrbovao za mjesto u Vijeću sigurnosti. Tijekom svoje dvije posjete SAD-u, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas naglašavao je kako "Njemačka posebno želi i može igrati važnu ulogu kada je riječ prevenciji krize, očuvanju mira i stabilizaciji". Maas je podsjetio da je Njemačka četvrti najveći platiša u fondove u UN-a i drugi najveći svjetski donator humanitarne pomoći.

Njemačka u UN-u uživa veliko povjerenje. "Ne samo da mnoge države podupiru našu kandidaturu za Vijeće sigurnosti, već traže od nas da iskoristimo naš utjecaj", rekao je Maas krajem travnja. Njegov govor pred Generalnom skupštinom u New Yorku bio je tada javni zahtjev za mjesto u najvišem tijelu UN-a. Poruka ministra vanjskih poslova bila je: "Razoružavanje umjesto naoružavanja" i "Dijalog umjesto sukoba".

Na žili kucavici svjetske politike

Izbor je bio na dnevnom redu ovoga petka, 8. lipnja. Kao i svake godine, Generalna skupština UN-a za dvogodišnji mandat bira pet novih nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a. Riječ je o razdoblju 2019/2020. godine. Njemačka je imala vrlo dobre šanse, nakon što je konkurent Izrael povukao svoju prijavu. Izrael je, uslijed predvidivog otpora arapskih država, imao vrlo male izglede biti izabran. 

Radi se o mjestu u diplomatskom i političkom središtu Ujedinjenih naroda: u Vijeću sigurnosti organizacije sa sjedištem u njujorškoj četvrti Manhattan na East Riveru, donose se najvažnije odluke, utvrđuju se smjernice i odlučuje o sankcijama i legitimnoj uporabi vojne sile. U njemu sjedi pet stalnih članica s ​pravom veta - Francuska, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo - kao i deset privremenih članica koje nemaju pravo veta. Onaj tko pripada ovom ekskluzivnom krugu na žili je kucavici globalne politike. Do sada je Njemačka bila zastupljena šest puta u najmoćnijem tijelu UN-a, posljednji put 2011/2012. godine.

Uzbudljivije od samog izbora je pitanje na koji način Njemačka želi oblikovati politiku UN-a. Kancelarka Angela Merkel želi ojačati zajedničke europske pozicije. Ona strahuje od slabljenja utjecaja EU-a u Ujedinjenim narodima. Nakon Brexita, Europska unija bi imala samo jednu stalnu članicu s u Vijeću sigurnosti - Francusku. Zato Merkel govori o "europejizaciji" sjedišta Vijeća sigurnosti UN-a. Kancelarka nije navela pojedinosti, ali očito traži intenzivnije dogovore europskih predstavnika u Vijeću sigurnosti.

Ogroman financijski doprinos Njemačke

Za člana Bundestaga Rolfa Mützenicha Njemačka bi se u Vijeću sigurnosti trebala u prvom redu zalagati da se poštuju pravila i norme međunarodne politike. "Razoružavanje i dalji razvoj međunarodnog kaznenog prava trebali bi stajati u središtu tih napora", kaže ovaj vanjskopolitički stručnjak SPD-a za Deutsche Welle. Njegov kolega iz CDU-a Roderich Kieswetter sugerira: "Kao privremena članica Vijeća sigurnosti UN-a Njemačka svojim ogromnim financijskim davanjima UN-u može dati i politički značaj." Kako ovaj stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost dalje pojašnjava, zadatak Njemačke bi trebao biti povećanje "intenzivnijih konzultacija o teškim temama poput izgradnje mira i rješavanja sukoba".

A teških tema ima puno: Ukrajina, Bliski istok, Sirija, Iran i prijepor sa Sjevernom Korejom. Članovi Vijeća sigurnosti podijeljeni su u zasebne svjetove, pa tako i po pitanju ljudskih prava. Stalne međusobne blokade u Vijeću sigurnosti dovode do toga da ovaj 15-člani gremij djeluje paralizirano. Od izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika Sjedinjene Države nisu više ujedinjujuća snaga. Tijekom Trumpovog predsjedništva su sporazumi o slobodnoj trgovini u kojima sudjeluje SAD postali problematični, međunarodnoj klimatskoj politici prijeti kolaps. Bojazni postaju sve glasnije, pri čemu se međunarodna zajednica zbog Trumpove America-First-politike pretvara u svijet vlastitih nacionalnih interesa u kojima prevladavaju samovolja i zakon jačega.

Vruća stolica svjetske politike

Malo je zajedništva, ali zato ima puno nesuglasica. Suočen s tim previranjima, malo je vjerojatno da bi službeni Berlin dvije godine, kao privremeni član Vijeća sigurnosti, mogao okončati bez sukobljavanja s Pekingom, Moskvom ili Washingtonom. Mjesto u ovom tijelu UN-a moglo bi brzo postati "vruća stolica" za Njemačku. Iako Njemačka ima prednost "što neće biti percipirana kao politički ekspanzivna", kaže Henning Riecke iz Njemačkog društva za vanjsku politiku za DW. Njemačkoj nije stalo do "borbe za poziciju i odnose moći svjetskih sila kao kod Kine i SAD-a ili Rusije i SAD-a, već je samostalni interes Njemačke usmjeren na međunarodni poredak koji se temelji na pravilima". To je, kako kaže Riecke, bonus. U tom smislu, on vidi Njemačku kao posrednika između velikih sila, što može pomoći u zaustavljanju tendencija raskola.

Time bi Njemačka imala dobre izglede da poboljšanjem svog statusa pozicijom privremene članice u Vijeću sigurnosti učvrsti svoju poziciju na međunarodnoj političkoj pozornici. "Mislim da je to prilika da se konkretno pokaže što znači kada Njemačka preuzme odgovornost i kada želi preuzeti vodeću ulogu", kaže stručnjak za UN Riecke. Diskusija o tome, kako kaže, zapostavljena je tijekom dugih mjeseci formiranja njemačke vlade. Sada se, dodaje Riecke, mora "konkretno reći kako to namjeravamo ostvariti, koliko novca ćemo uložiti, gdje se želimo angažirati, a Vijeće sigurnosti predstavlja veliku šansu."