Prvi zameci bitcoina su nastali još u jeseni 2008.u jeku sloma američkih banaka u špekulacijama s nekretninama. A makar su neki, poput Juliana Hospa brzo zaradili milijune i hvalili bitcoin preko socijalnih mreža, „službeni" stav je nalagao izuzetan oprez. Tako je i tadašnji predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann uporno ponavljao kako je taj „novac" čija je jedina vrijednost ona špekulativna izuzetno opasan i kako se tu lako može i izgubiti novac.

No popularnost takvih kripto-valuta je rasla, a rasla je i dobit koju su njime ostvarili. Što s njom? Trebaju li platiti porez i na takav prihod, bilo je pitanje koje zastupnik njemačkih liberala Frank Schäfler postavio njemačkom ministarstvu financija.

Odgovor je stigao prije deset godina i njemačko ministarstvo financija na čijem je čelu tada bio Wolfgang Schäuble je time dao smjernicu koja se pokazala izuzetno dalekovidna - i u dobroj mjeri je bila i spas za takve kriptovalute. Jer po stavu njemačkog ministarstva je i bitcoin oblik „privatnog novca", a na porast njegove vrijednosti se onda plaća i porez - ako se njime špekulira u smislu kako je predviđeno njemačkim zakonima.

Upravo nevjerojatno dalekovidno

Bitcoin je do tog odgovora ministarstva „bio nešto čudno", danas se sjeća Schäffler kako je to bilo. „Nije se znalo, što je to. Ili ga se trpalo u opskurni ugao", kaže agenciji DPA. U svakom slučaju, tumačenje ministarstva je bilo izuzetno zanimljivo: „privatni novac" se do onda shvaćao tek kao na primjer žetoni ili bonovi kojima u gostionici na nekoj proslavi možete dobiti piće. S takvim „privatnim novcem" se nema što špekulirati i prije će potpuno izgubiti vrijednost kad se ta proslava završi, a i žetoni neke igračnice će uvijek imati istu vrijednost u „pravom" novcu.

Ali bitcoin? Naravno da je motiv ministarstva financija bio najprije i od te dobiti ubrati porez, ali to tumačenje se pokazalo izuzetno mudro i dalekovidno. „To je bilo od temeljnog značenja za ophođenje s bitcoinom u Njemačkoj", smatra ekonomist Philipp Sandner. Već deset godina je prošlo, svašta se dogodilo i s bitcoinom, a ministarstvo nije trebalo promijeniti niti jedan zarez u svojem tumačenju. „Ta odluka je veoma rano pokazala kako se ispravno tumači bitcoin, naime kao sirovina i pohrana vrijednosti, a ne kao valuta ili kao novčana uslužna djelatnost. Njemačko ministarstvo financija je tada učinilo sve točno kako treba i to veoma rano."

Temelj i stabilnosti kriptovalute

Već prije deset godina je zato ovo mišljenje Berlina s velikom pažnjom prihvaćeno u čitavom svijetu, a ne samo to. U definiciji njemačkog ministarstva je kriptovaluti od izuzetnog značaja bio dodatak i kako se porez na dobit plaća prema važećim zakonskim propisima u ovoj zemlji. A on još uvijek glasi kako se porez na dobit od špekulacije plaća samo ako je on ostvaren kupnjom i prodajom unutar jedne godine. „Tko špekulira i relativno brzo uvijek iznova kupuje i prodaje, njega će udariti čitav porez na dobit", kaže Sandner. Ali tko kupi i drži kriptovalutu duže od godinu dana - „što i čine pravi ljubitelji bitcoina koji bi ga najradije zadržali zauvijek", dodaje ovaj ekonomist, taj ne plaća porez na špekulativnu dobit.

Upravo taj stimulans dugoročno uložiti u kriptovalutu je u golemoj mjeri pomogla donekle stabilizirati njegovu vrijednost čak i u najvećim burama kroz koje su prolazile kriptovalute. U međuvremenu je i Njemačka postavila i detaljnija pravila, a u najvećoj mjeri je to staro tumačenje njemačkog ministarstva uvršteno i u takozvanu MiCA (Markets in Crypto Assets) uredbu Europske unije. „To je dovelo i do toga da je Njemačka postala zemlja koja je doista otvorena i naklonjena bitcoinu", uvjeren je Sandner.

Tko ga ima, taj ga hvali

Treba li onda uložiti novac u kriptovalute? Osobito mladi u Njemačkoj o tome ozbiljno razmišljaju: 3% mladih punoljetnih je već kupilo određeni iznos kriptovalute, svaki treći o tome razmišlja, 23% upitanih to nipošto ne želi isključiti. Teško je reći, hoće li porast vrijednosti Bitcoina i u slijedećih 10 godina biti tako enorman kao u proteklih 10 godina gdje je od 4000 eura nastala vrijednost od preko jednog milijuna i što je daleko, daleko više nego što bi se postigla dobit bilo kojom dionicom.

Ali i dalje se čuju sumnje, koliko je pameti na takav način potrošiti novac: guru američkih burzovnih špekulanata, Warren Buffet ne propušta priliku upozoriti kako on tamo neće „uložiti niti jedan cent" jer on sam po sebi nema baš nikakvu vrijednost, nego je to tek ruleta ili automat za igru: možete dobiti,ali vjerojatnije je da ćete izgubiti novac.

Bez obzira o odluci svakog potencijalnog kupca, ostaje ovaj njemački propis koji je svoju vrijednost pokazao čak i u slomu kriptoburze FTX gdje su mnogi izgubili sav novac kojeg su tamo uložili. Ali njemački propisi su i u tome uspjeli napraviti razliku „između neregulirane tvrtke koja je svojom prevarantskom djelatnošću implodirala i tehnologije koja se pokazala sposobna preživjeti", misli Sandner.

Drugim riječima: onaj tko ima bitcoin i uložio je svoj novac u njega, neće prestati raditi reklamu da isto učine i drugi. Jer samo tako će i on postati bogatiji.