„Mi kao Europljani...": prije gotovo 20 godina institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap pitao je Nijemce, tko osjeća da se to odnosi na njega. Nešto više od polovice (52 posto) osjećalo se slabo ili uopće ne tako. Gotovo polovica (48 posto) osjećala se jako ili vrlo jako tako. To je bilo u lipnju 2004., pred izbore za Europski parlament.

Ako danas, godinu dana prije idućih izbora za Europski parlament, neki tekst počne s „Mi kao Europljani...", samo 41 posto Nijemaca osjeća jako ili vrlo jako da se to odnosi na njega, a većina (56 posto) smatra da se to malo ili uopće ne odnosi na njih. To je rezultat ispitivanja javnog mnijenja koje je institut Infratest dimap proveo na zahtjev WDR-ovog Europaforuma, rasprave na kojoj ovog utorka (6.6.2023.) sudjeluju i savezni kancelar Olaf Scholz i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Ispitivanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1302 osobe s pravom glasa. Ono je pokazalo da je odnos Nijemaca prema Europskoj uniji posljednjih godina postao sumnjičaviji. Samo četvrtina ispitanika (26 posto) smatra da članstvo u Europskoj uniji Njemačkoj donosi više prednosti, a to je 14 posto manje nego u srpnju 2020. godine. Gotovo jednako toliko (27 posto) kaže da Njemačkoj članstvo u Europskoj uniji prije donosi nedostatke, što je 12 posto više nego prije tri godine. 41 posto smatra da članstvo u Europskoj uniji donosi podjednako prednosti i nedostataka

14 posto bi da Njemačka napusti EU

U posljednje tri godine je porasla i želja da zemlje članice vrate neke nadležnosti od EU-a i jače odlučuju samostalno. Trenutno to želi 38 posto ispitanika, što je 16 posto više nego u srpnju 2020. godine.

Da članice Europske unije prodube suradnju i još više kompetencija prenesu na EU trenutno želi samo trećina Nijemaca (34 posto, što je za 20 posto manje nego prije tri godine). Petina smatra da se ništa bitno glede toga ne bi trebalo mijenjati.

14 posto smatra da bi Njemačka trebala napustiti EU, kao što je to prije nekoliko godina učinila Velika Britanija. Ali, velika većina (79 posto) to odbija.

Da se članstvo u Europskoj uniji pozitivno odražava na sigurnost i gospodarski razvitak Njemačke to smatra manje Nijemaca nego prije nekoliko godina. Ipak, većina uočava prednosti članstva u Europskoj uniji. Dvije trećine (68 posto) kažu da kroz članstvo u Europskoj uniji žive sigurnije u Europi. Ali, to je 10 posto manje nego prije prošlih izbora za Europski parlament 2019. godine. Nešto više od polovice (56 posto) kažu da članstvo u Europskoj uniji Nijemcima donosi gospodarske prednosti (što je 22 posto manje nego prije četiri godine). Nešto više od trećine (35 posto) vidi u članstvu prije nedostatke za njemačko gospodarstvo.

Za europsku vojsku svaki drugi Nijemac

Rat, energetska kriza, visoka inflacija - rijetko je bilo potrebno svladavati tako puno kriza u isto vrijeme. Rat u Ukrajini nametnuo je i pitanje obrane Europe, u Europskoj uniji koja, istina, ima povjerenika za promicanje europskog načina života, ali nema povjerenika za obranu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je prije nekoliko godina, davno prije ruske agresije na Ukrajinu, zahtijevao stvaranje zajedničke europske vojske. Nijemci su otvoreni za tu ideju. 53 posto smatra da bi bilo dobro imati zajedničku vojsku članica EU-a. Jedna trećina (32 posto) odbacuje tu ideju. 15 posto je neodlučno. U svibnju 2019. je još 62 posto Nijemaca zagovaralo ideju o zajedničkoj vojsci EU-a.

Među zagovornicima ideje zajedničke vojske samo trećina (34 posto) smatra da bi zajednička vojska trebala potpuno zamijeniti nacionalne vojske, dakle i Bundeswehr. Ali, puno više ih (62 posto) smatra da bi nacionalne vojske i dalje trebale postojati.

Polovica Nijemaca za primanje Ukrajine u EU

Ruski napad na Ukrajinu promijenio je i Europsku uniju. Nametnuo je i pitanje primanja Ukrajine u EU. Polovica Nijemaca (52 posto) smatra da bi dugoročno Ukrajinu trebalo primiti u EU. Potpora Nijemaca toj ideji je nešto opala (za 6 posto u odnosu na veljaču ove godine). A 37 posto Nijemaca je protiv dugoročnog primanja Ukrajine u EU.

Od prošlog ljeta je Ukrajina službeno kandidat za EU. Ali, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je prilikom najnovijeg posjeta Kijevu naglasila da su potrebne daljnje reforme.

Radom Ursule von der Leyen je nezadovoljno više od polovice Nijemaca (53 posto), što je ipak za 17 posto manje nego u travnju 2021. Radom predsjednice Europske komisije jako je zadovoljno ili zadovoljno 38 posto ispitanika, što je za 15 posto više nego prije dvije godine.

Nijemci kritično gledaju i na ulogu saveznoga kancelara Olafa Scholza u jačanju jedinstva Europske unije. Gotovo četvrtina Nijemaca (23 posto) smatra da Scholz doprinosi jedinstvu EU-a, ali većina (60 posto) se ne slaže s tom tvrdnjom.

Suradnja s Kinom i sa SAD-om

Kojim partnerima bi se trebao okrenuti EU? Većina podržava suradnju EU-a sa Sjedinjenim Američkim Državama. 42 posto smatra da bi trebalo nastaviti suradnju kao i do sada, 29 posto smatra da bi tu suradnju trebalo ojačati. Petina (22 posto) ispitanika smatra da bi suradnju sa SAD-om trebalo smanjiti.

Drukčije Nijemci gledaju na suradnju s Kinom. Gotovo polovica (47 posto) smatra da bi ta suradnja trebala biti smanjena. Trećina (28 posto) bi nastavila tu suradnju u dosadašnjem obliku. 14 posto zagovara jačanje suradnje EU-a s Kinom.

Nijemci su sumnjičavi kod pitanja, koju ulogu bi EU mogao igrati na međunarodnoj razini. Više od polovice (53 posto) kaže da se Europsku uniju na međunarodnoj pozornici ne uzima ozbiljno (pet posto više nego u travnju 2014.), dok se 40 posto Nijemaca ne slaže s tom tvrdnjom.