Citirajući riječi bivšeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha da cilj Oluje nije ni u kojem slučaju bio izgon srpskog stanovništva i da je njihov odlazak, a ne izgon, bio nuspojava vojnih operacija, obrana poručuje da se tim riječima jednog od najvažnijih svjedoka tužiteljstva "pobija sama srž tužiteljskog predmeta", a to je da se radilo o zločinu progona.

U završnom podnesku napisanom na oko 300 stranica i podnesenom u utorak obrana navodi da tužiteljstvo nije dokazalo ni postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio, kako tvrdi tužiteljstvo, progon stanovništva počinjen, među ostalim, neselektivnim granatiranjem odnosno razaranjem i paljenjem civilnih objekata, deportacijama, ubijanjem i zlostavljanjem.

Tužiteljstvo nije dokazalo ni da je general Gotovina poduzimao ikakve nezakonite radnje u izvođenju Oluje uključivši upotrebu topništva, kažu njegovi branitelji. "Tužiteljstvo nije uspjelo dokazati da je ijedan pojedinačni napad bio nezakonit, a kamoli da je to bio raširen i sustavni zločin protiv civila tijekom operacije Oluje. HV, pod zapovjedništvom Gotovine poštovao je zakone rata unatoč snažnom otporu udruženih snaga RSK, RS i Jugoslavije", kaže obrana generala Gotovine.

I hrvatski državni vrh na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom poduzeo je mjere za zaštitu civila, a državni je vrh kao i američki veleposlanik očekivao da će lokalno stanovništvo uoči vojne operacije samo otići, poručuje obrana. "Na Brijunima nije bilo dogovora da se Srbi protjeraju", poručuje obrana.

Zločini koji su pak počinjeni u tranzicijskom periodu nakon Oluje nisu bili sustavni, kaže obrana i poručuje da se hrvatska vlast njima bavila. Tužitelji pri tom nisu dokazali nikakvu vezu generala Gotovine s tim zločinima, kao ni njegovu namjeru da počini ikakve zločine, ističe obrana.

"Gotovina nije imao kontrolu"

Tužiteljstvo nije dokazalo ni da je general Gotovina propustio poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao da njegovi vojnici postupaju u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, a zločine nije uspjelo ni povezati s vojnicima pod njegovim izravnim zapovijedanjem.

"Tužiteljstvo u najvećem broju slučajeva nije ni dokazalo da su počinitelji zločina bili podređeni Gotovini. Štoviše, dokazi pokazuju da je Gotovina u vrijeme koje pokriva optužnica operativno zapovijedao velikim vojnim operacijama u Bosni te stoga nije imao efektivnu kontrolu nad podređenima u Hrvatskoj koji su možda počinili zločine."

Tužiteljstvo je također pogrešno zaključilo da u Kninu i drugim mjestima nije bilo legitimnih vojnih ciljeva, a dokazni postupak pokazao je i da je general Gotovina ciljano koristio topništvo u napadima isključivo na vojne ciljeve, navodi se u podnesku.

Oslanjanje na lažne izvore informacija

Jedan od razloga pogrešnih zaključaka tužiteljstva bilo je njihovo oslanjanje na lažne, odnosno nevjerodostojne informacije srpskih i međunarodnih izvora iz doba Oluje uključivši pukovnika Andrewa Leslija koji je bio na čelu UN-ova sektora Jug.

Obrana ističe i da je dokazano da su evakuaciju srpskog stanovništva organizirale lokalne srpske vlasti, a dio je stanovnika sam napustio to područje prije početka hrvatske akcije zahvaljući propagandi srpskih vlasti i raspirivanju straha od navodne hrvatske odmazde.

Obrana tvrdi i da nije dokazano da su hrvatske vlasti planirale ili odobrile uništavanje, pljačku i spaljivanje srpskih kuća. Na tezu tužiteljstva da su hrvatske vlasti onemogućavale povratak Srba kao jedan od načina njihova progona, obrana odgovara da su se hrvatske vlasti jedino protivile njihovu masovnom povratku prije normalizacije odnosa s tadašnjom Jugoslavijom što je bilo u skladu s međunarodnim pravom.

Dokazi izvedeni tijekom suđenja pak pokazuju su podaci pripadnika međunarodnih snaga i političara o razmjerima zločina počinjenih nakon Oluje pretjerani i da nisu imali uporište u činjenicama, a njihova je metodologija obrade tih podataka bila pogrešna, pa je zahvaljujući tome broj spaljenih srpskih kuća u kratkom vremenu narastao po ruskim pripadnicima UN-a na čak 22 tisuće, poručuje obrana.

Dokazni postupak u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" završen je u lipnju ove godine, a završne riječi zakazane su za 30. kolovoza. (hina/metro-portal)