Nakon što je u 2022. godini predstavljena u 10 gradova diljem Hrvatske (Jastrebarsko, Rovinj, Nova Gradiška, Pakrac, Slavonski Brod, Ivanić-Grad, Virovitica, Prelog, Zaprešić, Karlovac) izložba "Neustrašive žene" zbog velikog interesa javnosti nastavlja svoje putovanje i u 2023. godini.

Grupna izložba ilustracija "Neustrašive žene" bit će svečano otvorena u petak 5. svibnja 2023. s početkom u 19 sati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol u suradnji s višom kustosicom Muzeja likovnih umjetnosti Valentinom Radoš koja je autorica likovnog postava izložbe u Osijeku. 

ŽENE RODOM IZ OSIJEKA KOJE SUDJELUJU I/LI SU PREDSTAVLJENE NA IZLOŽBI:

Poznata hrvatska etnologinja Maja Bošković-Stulli rođena je 9. studenog 1922. godine u Osijeku. Diplomirala je slavistiku 1950. godine, te doktorirala 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Počela je raditi na Jadranskom institutu današnjeg  HAZU-a, a od 1952. do umirovljenja radila je na današnjem Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu gdje je od 1963. do 1973. godine bila i ravnateljica. Maja Bošković-Stulli istraživačica je usmene književnosti koja je snimala i bilježila priče, mitove i pjesme putujući Hrvatskom. Njezina bogata terenska istraživanja osnova su znanstvenih i stručnih radova te antologijskih zbirki hrvatske usmene proze. Zahvaljujući svojem znanstvenom radu, Bošković-Stulli stekla je najvišu titulu znanstvene savjetnice. Poticala je terenska i teorijska istraživanja te utjecala na sve naraštaje onodobnih institutskih suradnika. Bila je neumorna terenska i arhivska istraživačica koja je postavila teorijske temelje za sva buduća proučavanja hrvatske usmene književnosti. Umrla je u 90. godini života 14. kolovoza 2012. u Zagrebu. Autorica ilustracije Maje Bošković-Stulli je Margareta Peršić.

Književnica, učiteljica i pripovjedačica Jagoda Truhelka rođena je 5. veljače 1864. u Osijeku. Završila je Učiteljsku školu u Zagrebu nakon čega je radila kao učiteljica u Osijeku, Gospiću i Zagrebu. Bila je ravnateljica Više djevojačke škole u Banjoj Luci. Nakon umirovljenja vratila se u Zagreb i nastavila književni rad. Pisala je romane i pripovijetke. U sarajevskoj "Nadi" 1897. godine objavljivala je u nastavcima psihološki roman "Plein-air", u kojem se bavi ženskim pravima, brakom, društvenim stereotipima i dr., što je jedan od prvih primjera »ženskoga pisma« u hrvatskoj književnosti. Pripada joj i mjesto prve pripovjedačice u čijem se romanu pojavljuje ženski lik s feminističkim preokupacijama koji je intelektualno superioran ostalima, ali i ukomponiran u čitljivu fabulu s elementima trivijalne proze. Truhelka je najpoznatija po prozi za djecu, zbog koje je dobila status najznačajnije književnice za djecu između dva svjetska rata nakon Ivane Brlić-Mažuranić. Najpoznatije joj je djelo trilogija "Zlatni danci" (1918.), "Gospine trešnje" (1943.) i "Crni i bijeli dani" (1944.) u kojoj se prepoznaju autobiografski elementi o odrastanju u Osijeku u okrilju građanske obitelji. Naglasak je na ocrtavanju dječje svakidašnjice, pri čemu je primjetna i didaktička komponenta. Umrla je u Zagrebu 1957. godine. Autorica ilustracije Jagode Truhelka je Marsela Hajdinjak.

Uz prethodno navedene značajne Osječanke iz hrvatske povijesti predstavljene na izložbi "Neustrašive žene", na izložbi sudjeluju i dvije ilustratorice rodom su iz Osijeka. Helena Janečić rođena je 1979. godine u Osijeku i ilustrirala je Anu Katarinu Zrinski, Mariju Jambrišak i Slavu Raškaj, te Lana Ključarić rođena 1981. godine u Osijeku, koja je ilustrirala Matiju Vuicu i Slavenku Drakulić.