Tema istraživanja je zapravo bila odnos građana zapadne Europe prema svojoj vjeri, prije svega kršćanskoj. Nalaz istraživača američkog Pew Research Center ( Studija Biti kršćanin u zapadnoj Europi ) je osobito zanimljiv u pitanju „vjera je veoma važna u mom svakodnevnom životu": u zapadnoj Europi se s tom tvrdnjom složilo 14% od oko 24.000 upitanih, u SAD-u ih se složilo 68%. Čak i među nevjernicima, kod Europljana njih 1% još ipak razmišlja o Bogu, u SAD-u je vjera važna čak i za 13% ateista.

No u medijima je mnogo više pozornosti izazvao nalaz kako su upravo europski kršćani mnogo više netrpeljivi prema pripadnicima drugih vjera. Tako je na pitanje „biste li u svoju obitelj prihvatili nekoga židovske vjere" u Italiji četvrtina upitanih (25%) odgovorila negativno, u Velikoj Britaniji ih je bilo 23%, u Austriji 21%. I Njemačku nipošto ne može zadovoljiti njezinih 19%, dok na primjer kod Nizozemaca i Norvežana tek njih 3% ne može zamisliti pripadnika židovske vjere u svojoj obitelji.

Antisemitizam je prisutan osobito kod kršćana, makar je broj pripadnika židovske vjere u Njemačkoj upravo simboličan: u zemlji sa preko 82 milijuna stanovnika ih je manje od 100 tisuća.

Prema muslimanima je još gore

Odnos prema muslimanima je još gori: 43% Talijana odgovara kako ne žele nikakve muslimane u svojoj obitelji, 36% Britanaca i 34% Austrijanaca. Odmah nakon toga dolaze i Nijemci (33%) i tu su katolici mnogo više netrpeljivi nego protestanti: više od polovice upitanih njemačkih katolika ne žele muslimane u obitelji, ali to kaže da ne žele samo 16% njemačkih protestanata.

I kada je riječ o općoj netrpeljivosti prema pripadnicima drugih vjera, čini se da što je netko „veći" kršćanin, manja je ljubav prema bližnjima. Tako se s tvrdnjom kako je „islam u svom temelju nekompatibilan s našom zemljom i kulturom" složilo 55% upitanih njemačkih kršćana koji redovito odlaze u crkvu, 45% građana Njemačke koji doduše jesu kršćani, ali u crkvu zalaze rijetko ili gotovo nikad i 32% građana koji se iskazuju kao nevjernici.

Neovisni Pew Research Center sa sjedištem u Washingtonu do 1995. je nosio ime Times Mirror Center for the People & the Press, nakon čega je nazvan po Josephu Newtonu Pewu, američkom naftašu s konca 19. stoljeća čija zaklada je glavni pokrovitelj ovog centra za istraživanje javnog mnijenja. Slučajnim odabirom je telefonom upitano 24.000 građana iz petnaest zemalja zapada Europe i zemalja Skandinavije, Norveške, Švedske i Finske, a istraživači su se trudili da polovica upitanih budu vjernici.

Ispitivanje je provedeno u 15 zemalja zapadne Europe: kad bi bile obuhvaćene i države istoka Starog kontinenta, rezultat bi vjerojatno bio još gori.

Kad se i na vjeronauku „sjedi na ušima"

Već u tom kriteriju teško da će iznenaditi podatak kako se čak 83% Portugalaca izjasnilo kao kršćani i po 80% Talijana, Iraca i Austrijanaca. Ali čak i među Fincima (77%), Švicarcima (75%), Britancima (73%) i Nijemcima (71%) po tom ispitivanju ima više kršćana nego u Španjolskoj (66%).

No osobito ako se odgovori usporede s američkim ispitivanjem provedenim u SAD-u 2014., vidljivo je da su mnogi europski kršćani to „samo na papiru". Tako i među kršćanima 64% američkih vjernika ide na misu barem jednom mjesečno, ali samo 31% Europljana. 68% američkih vjernika kaže kako svaki dan moli, a njih 76% vjeruje u Boga s „apsolutnom sigurnošću", među Europljanima se Stvoritelja svaki dan sjeti jedva 18% vjernika, a samo njih 23% nema nikakvih dvojbi u postojanje Boga.

Ipak, čak i među svim upitanim Europljanima barem većina smatra kako je kršćanstvo osnova njihove nacionale kulture i kako je „važno" da su i oni i njegovi preci bili rođeni u zemlji u kojoj žive. No izjava „naša nacija nije savršena, ali je nadmoćnija od drugih" nailazi na suglasnost čak 21% više aktivnih vjernika nego građana koji ne odlaze redovito u crkvu.

Što ono piše u Bibliji?

S druge strane, za razliku od SAD-a u Europi je čak i među vjernicima još uvijek mnogo življa humanistička ideologija stroge odvojenosti Crkve od države. To misli 80% Šveđana i 72% Belgijanaca i utoliko je donekle iznenađenje što na primjer 38% Britanaca ili 45% Švicaraca misli kako njihov politički vrh treba voditi više računa o vrijednostima koje propisuje njihova (kršćanska) vjera.

I tu su redoviti posjetitelji crkve veći zagovornici takve politike, makar je upravo Velika Britanija zemlja s rekordnim brojem „vjernika na papiru": tamo je i među onima koji se izjašnjavaju kao kršćani čak tri puta više onih koji se još samo mutno mogu sjetiti kako crkva izgleda iznutra. A što je propovijedao Isus Krist i zašto se zalaže papa Franjo, tu je očito amnezija veoma raširena diljem Europe.