Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile neto dobit u ukupnom iznosu od 3,09 milijardi kuna, što je za 855,7 milijuna kuna ili za 21,7 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci iz agregiranog statističkog izvješća banaka sa stanjem na kraju rujna ove godine koje je danas objavila Hrvatska narodna banka.

Po tim podacima neto kamatni prihod banaka na kraju rujna iznosili su nešto više od 7 milijardi kuna, a usporedba sa podacima HNB-a objavljenim prošle godine za isto razdoblje pokazuje da je to smanjenje za 6,1 posto ili za 459,1 milijun kuna.

Neto prihodi od provizije i naknada porasli su pak za 1,2 posto na 2,24 milijarde kuna.

Istodobno su višestruko (za 305 posto) povećani ukupni troškovi rezervacija za gubitke, koji su na kraju rujna ove godine iskazani u visini većoj od dvije milijarde kuna (2,07 milijardi kuna), dok su u istom vremenu lani iznosili 512,4 milijuna kuna.

Ukupni krediti banaka na kraju rujna ove godine iznosili su 252,5 milijardi kuna i bili su za 7,8 posto ili za 18,3 milijarde kuna veći nego u istom razdoblju lani.

Na ukupno povećanje kredita prije svega je utjecao rast kredita državi. Tako su krediti Republici Hrvatskoj sa stanjem na kraju rujna ove godine iznosili 22,4 milijarde kuna, što je za 111,3 posto ili za 11,8 milijardi kuna više nego u istom vremenu lani, dok su krediti republičkim fondovima povećani za 51,8 posto, na 9,07 milijardi kuna.

Istodobno su krediti državnim trgovačkim društvima smanjeni za 12,3 posto na 7,4 milijarde kuna, dok su krediti ostalim trgovačkim društvima veći za 5 posto, te su porasli sa 81,8 milijardi kuna na kraju rujna prošle na 85,9 milijardi kuna na kraju istog mjeseca ove godine.

Struktura kredita stanovništvu pokazuje pak rast jedino kod stambenih kredita, koji su na kraju rujna ove godine iznosili 51,9 milijardi kuna, što je za 7 posto ili za 3,4 milijarde kuna više nego krajem prošlogodišnjeg rujna.

Istodobno su krediti za kupnju automobila manji za više od milijarde kuna (ili 11,6 posto), te su na kraju rujna ove godine iznosili 8,04 milijarde kuna.

Zanimljivo je da podaci pokazuju smanjenje stanja kredita po kreditnim karticama, za 10,6 posto ili za 586,7 milijuna kuna, na 4,9 milijardi kuna na kraju rujna ove godine.

Nešto su smanjeni i ostali krediti stanovništvu koji su zadnjeg dana rujna ove godine iznosili 50,2 milijarde kuna, što je za 3,2 posto manje nego na kraju prošlogodišnjeg rujna.

Ukupni su pak depoziti kod banaka krajem rujna iznosili 255,7 milijardi kuna i na međugodišnjoj su razini povećani za 5,7 posto.

Više od polovice (54,3 posto) depozita odnosi se na depozite stanovništvu, koji bilježe rast za 1,5 posto i na kraju rujna su iznosili ukupno 138,9 milijardi kuna.

U strukturi depozita stanovništva smanjeni su štedni i depoziti na žiro i tekućim računima, a istodobno oročeni depoziti pokazuju rast za oko 7 posto i na kraju rujna su oročeni depoziti građana iznosili 107,8 milijardi kuna. (hina/metro-portal)