Prosvjednici okupljeni u nedjelju na glavnom gradskom trgu u Barceloni nose španjolske i katalonske zastave, a neki od njih uzvikuju "Katalonija je Španjolska" i pozivaju na uhićenje katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta. Prosvjedi u Barceloni su organizirani tjedan dana nakon održavanja referenduma o neovisnosti, koji španjolska središnja vlast  ne priznaje i koji je Ustavni sud proglasio nelegalnim.

No samo dan prije u Madridu i Barceloni su svoje prosvjede održali i oni koji su za dijalog. S trga Sant Jaume u centru Barcelone je trebao biti odaslan "znak mira", kako su rekli organizatori. Na poziv anonimnih osoba koje su organizirale proteste se odazvalo više hiljada ljudi. Njihov cilj je pokretanje dijaloga između političara s obje strane, premijera Mariona Rajoya i katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta.

„Oni napokon moraju sjesti za jedan stol i razgovarati. Ovako više ne ide", kaže jedan muškarac koji je sa kćerkom na ramenima došao na prosvjed. On ima svoje mišljenje o neovisnosti Katalonije, ali to sada nije važno. „Da sam ovdje vidio samo jednu zastavu, nije bitno španjolsku ili katalonsku, odmah bi se vratio kući". Na prosvjedima je bilo zastava, ali samo bijele boje. Na tim zastavama je pisalo „Parlem" i „Hablamos": što na katalonskom i španjolskom znači „Razgovarajmo".

Jedna mlađa žena kaže da je ovo „pokret naroda, a ne neke od političkih stranaka". Ova rečenica možda najbolje objašnjava zašto su ovi prosvjedi, u usporedbi s masovnim demonstracijama koje su održane prije i poslije referenduma, relativno mali. Bez političkih stranaka i organizacija se može mobilizirati tek nekoliko stotina hiljada ljudi, kaže mlada djevojka koja je došla na prosvjede. Ona je u pravu: nakon tri sata su skup je završen, a trg je ostao slobodan kao i uvijek: pozornica za mladence i njihove konfete.

"Mi smo šutljiva većina"

Što će se dogoditi ako katalonski predsjednik Puigdemont u utorak proglasi neovisnost? Hoće li španjolska vlada primijeniti član 155 iz Ustava i Kataloniji ukinuti autonomiju? Mnogi su zabrinuti: Hoće li Puigdemont tada biti uhićen? Kako će reagirati njegove pristalice? Hoće li ponovo doći do nasilja? Ovo su pitanja koja postavljaju ljudi u bijelom. Međutim, odgovor koji se stalno i to glasno i jasno ponavlja, kao što kaže jedna žena, glasi: „Političari trebaju raditi svoj posao i to za nas, za narod. Trebaju pustiti da narod odlučuje, a ne da po svaku cijenu provode svoje političke ciljeve".

Ipak, volja naroda sigurno nije nezavisnost. „Mi smo šutljiva većina. Mi smo ostalih 60 posto onih koji nisu izašli na izbore ili su birali „ne". Zaista, većina osoba koje su nosile bijele majice mi je reklo da su jasno protiv odcjepljenja.

Prema navodima katalonske vlade je 1. listopada na spornom referendumu za odcjepljenje glasalo 90 posto Katalonaca. To je 43 posto svih Katalonaca s pravom glasa. „ Među njih spadaju i mnogi Katalonci s kojim se može pregovarati", kaže politolog s Autonomnog sveučilišta u Barceloni Oriol Bartomeu. „Većina Katalonaca želi ostati u Španjolskoj ako se ojača autonomija Katalonije unutar zemlje i ako se Španjolska zaista reformira u jednu pluralističku državu. Da je vlada u Madridu to učinila prije nekoliko godina situacija bi danas izgledala sasvim drugačije", kaže Bartomeu.

"Španjolska strana ima osjećaj da će pobijediti"

Presudnu ulogu u tome bi mogla imati lijevo orijentirana stranka CUP (Kandidatura za narodno jedinstvo). Ova stranka predsjedniku Puigdemontu osigurava većinu u katalonskom parlamentu. Glasnogovornik CUP-a Quim Arrufat kaže da ne želi poduzimati„unilateralne korake". Posebno ne nakon represija španjolske vlade prije i poslije referenduma. Ipak, kaže Arrufat, CUP je spreman za dijalog.Trenutno je situacija takva da se Madrid ni centimetar ne želi udaljiti od svojih stavova. „Španjolska strana ima osjećaj da može pobijediti. Zašto bi onda trebala popuštati?". Ona je mišljenja: ili će katalonska strana u potpunosti popustiti ili će proglasiti neovisnost. „To bi za katalonsku vladu bilo prerizično jer među katalonskim stanovništvom nema većinu koja to podržava", kaže Bartomeu. Tada bi vlada u Madridu primijenila članak Ustava 155. A, što bi bilo tada? „To bi bila katastrofa s visokim stupnjem nepoznanice", kaže Bartomeu.

Separatistički pokreti bi se mogli radikalizirati

Politolog Barzomeu smatra da je situacija poprilično složena: „Ako vlada Puigdemontu kaže: zaboravimo neovisnost, onda ona ima problem. Ona to mirno može reći, ali dva milijuna pristalica separatizma zbog toga neće prestati prosvjedovati. Naprotiv". Postoji opasnost da katalonska vlada izgubi kontrolu. „Pokret bi postao manji, ali bi se jako radikalizirao", upozorava Bartomeu i dodaje:" Onda više nitko ne može isključiti mogućnost izbijanja nasilja između separatista i policije."Na kraju se ipak radi o pitanju proglašavanja neovisnosti, ali ne više o tome hoće neovisnost biti proglašena, nego samo kada. To po svemu sudeći neće biti u utorak kada katalonski predsjednik bude govorio pred parlamentom. Hoće Puigdemont opovrgnuti dano obećanje? „Ne", jasan je odgovor glasnogovornika CUP-a.