Svega dan nakon što grčki čelnici nisu uspjeli u potpunosti dogovoriti program štednje i reformi, ministar financija Evangelos Venizelos izrazio je nadu da će ministri financija eurozone ipak donijeti odluku o planu pomoći ovoj posrnuloj članici, javlja Hina.

"Odlazim u Bruxelles s nadom da će euroskupina donijeti pozitivnu odluku u pogledu novog plana pomoći", rekao je Venizelos u petak rano ujutro nakon maratonskog sastanka o mjerama štednje s premijerom Lucasom Papademosom i izaslanstvima Europske unije (EU), Europske središnje banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Ateni.

Taj sastanak u noći na četvrtak je uslijedio nakon sastanka čelnika tri grčke vladine stranke u srijedu navečer koji su osam sati razgovarali s Papademosom o odobrenju novih mjera štednje koje traže vjerovnici zemlje, kao uvjet za deblokiranje novog paketa od 130 milijardi eura.

Venizelos je kazao da su čelnici triju stranaka postigli dogovor o gotovo svim potrebnim mjerama, ali je preostala jedna sporna točka. Venizelos nije rekao o kojemu je spornom pitanju riječ, ali izvori navode da je glavni kamen spoticanja bilo pitanje mirovinske reforme i dodatnih smanjenja mirovina.

Sastanak euroskupine, ministara financija eurozone, trebao bi se održati u četvrtak u 17 sati u Bruxellesu, dok je odbor privatnih vjerovnika objavio da će se sastati u četvrtak u Parizu kako bi "razmotrili sadržaj razgovora s državnim sudionicima".

Grčka paralelno vodi dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovicu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.

Pregovori se vode o zamjeni obveznica koje drže privatni vjerovnici za nove obveznice čija je nominalna vrijednost umanjena za polovicu. U pregovorima se moraju definirati kada će nove obveznice stići na naplatu i kolike će kamate Grčka plaćati na njih.

Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. ožujka, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.

Paralelno s tim, Atena vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Europske središnje banke i MMF-a. Od Atene se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebice reformi na tržištu radne snage.