Hrvatska bez useljavanja neće moći riješiti problem nedostatka radne snage, mora početi razmišljati o strategiji imigracije te je u budućnosti pretvoriti u dugoročnu useljeničku politiku.

- Samo za vraćanje omjera zaposlenih i umirovljenika kakav je bio prije dvadeset godina, Hrvatskoj treba milijun radno aktivnih useljenika, a s negativnim posljedicama depopulacije u Hrvatskoj će se prvo susresti gospodarstvo - kazao je  jučer Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore ,najavljujući na konferenciji za novinare međunarodnu konferenciju ‘Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva’ koja će se održati 19. i 20. lipnja u Zagrebu.

Trenutno je u RH na privremenom ili stalnom boravku 31.160 stranaca, od kojih je po 44,5 posto došlo zbog posla ili spajanja obitelji, podaci su koje je tom prilikom iznio Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova. Većina stranaca, čak 63 posto, stigla je iz država bivše Jugoslavije osim iz Slovenije, a po brojnosti slijede Nijemci, Slovenci, Makedonci, Talijani, Kinezi, Austrijanci i Rusi.

8397 dozvola za stranceVlada je za ovu godinu predvidjela kvotu od 8397 radnih dozvola strancima, najviše za brodogradnju, građevinarstvo te turizam i ugostiteljstvo, no poslodavci sve više traže strane radnike u sektorima prometa, zdravstva, znanosti i obrazovanja. 

- Hrvatska od 1991. godine neprestano registrira negativno demografsko kretanje stanovništva, što je kulminiralo 2003. godine kada je zabilježeno 12.903 više umrlih nego rođenih - upozorio je Roko Mišetić iz Instituta za migracije i narodnosti. Dodao je i podatak da je stanovništvo Hrvatske od 1900. do 2001. godine povećano za milijun do 1,1 milijun stanovnika.

Do 2050. godine imat ćemo isti broj stanovnika kao što je bio 1900. godine, ali uz nastavak sadašnjeg trenda do 2050. godine stanovništvo će ponovno spasti na brojke iz 1900. godine. (M. Šešo/EPEHA)