Globalno gledano je iznimka da velike crkvene zajednice ubiru od svojih vjernika porez. Upravo takva praksa provodi se, međutim, u Njemačkoj - u toj zemlji crkveni porez ubire država. Ako netko to ne želi, mora službeno istupiti iz crkve. I to je proteklih godina učinilo puno ljudi. Samo u 2011. je 126.000 stanovnika Njemačke istupilo iz Katoličke crkve. Tek trećina od gotovo 25 milijuna katolika koji žive u Njemačkoj plaća ckrveni porez. No, unatoč tome, svake se godine na ovaj način u crkvene blagajne sliju milijarde.

Njemačka biskupska konferencija zauzima određen i jasan stav: tko istupi iz Katoličke crkve, ne smije ni sudjelovati u crkvenom životu. Sada je njemački Savezni upravni sud na zadnjoj instanci to proglasio zakonitim. Time je završen pravni spor koji je pokrenuo freiburški stručnjak za crkveno pravo Hartmut Zapp 2007. godine. On je inzistirao na svome pravu da ostane aktivan vjernik i član crkvene zajednice i ako više ne bude plaćao crkveni porez. Dva suda su od onda donijele različite presude o ovom "djelomičnom" istupu iz ckrve. Sada je Savezni upravni sud odbio Zappov zahtjev.

Borba za vjernike i - novac

Prošlog tjedna je Njemačka biskupska konferencija, uoči očekivane odluke najviše sudske instance, u jednom dekretu još jednom dala na znanje svoj stav: tko se odluči istupiti iz Crkve, taj više ne smije sudjelovati u crkvenom životu. S jednom malom "ispravkom": to za sobom ne povlači automatski kaznu ekskomunikacije kao što je prije bio slučaj. No, unatoč tome, najveći dio crkvenog života ostaje zatvoren za one koji službeno istupe iz Crkve: oni se više ne smiju ispovijedati, ne smiju sudjelovati u pričesti, ne mogu dobiti bolesničko pomazanje i ne mogu se krizmati. Ne smiju ni preuzimati i obnašati ckrvene službe i funkcije, stoji u dekretu, što podrazumijeva da ni ne mogu biti ni krizmani ili kršteni kumovi niti članovi Župnog vijeća. "To je veliko smanjivanje prava u crkvenoj zajednici", objašnjava za DW stručnjak za crkveno pravo iz Münstera Klaus Lüdicke, ali ukazuje da time onima koji istupe vrata crkava ipak nisu potpuno zatvorena: "Oni naravno mogu i dalje posjećivati mise".

Oni će imati i pravo biti pokopani na groblju. Konačno i zato što je većina groblja u Njemačkoj vlasništvo općina, a ne Crkve. Katolička misa zadušnica pod vodstvom svećenika će onima koji su istupili iz crkvene zajednice moći biti uskraćena. Reformski pokret "Mi smo crkva" za to nema razumijevanja. Takav stav sugerira nemogućnost pomirenja ni nakon smrti, kaže glasnogovornica Sigrid Grabmeier. Pritom je, smatra ona, dušobrižje posebno važno u okruženju umrlog: "Crkva upravo tu propušta brojne prilike za pomoć i brigu o ljudima kad im je ona najpotrebnija".

Predviđeno je da ubuduće vjernici koji imaju namjeru istupiti iz Crkve budu pozvani na razgovor s lokalnim župnikom. To je dio dogovora koji je postigla Njemačka biskupska konferencija na čelu s Robertom Zollitschem. Katolička crkva očito ne želi šutke dignuti ruke od onih koji Crkvi žele okrenuti leđa..Katolički starački domovi, dječji vrtići, škole i bolnice ostaju otvorene i za one koji su odlučili službeno istupiti iz Crkve. Te institucije se ne financiraju u prvom redu iz crkvenog poreza nego uglavnom iz javnog budžeta. Osim toga, za svoje usluge ispostavljaju račun. Katolička crkva je u takvim institucijama u Njemačkoj zadužena samo za organizaciju "usluga".