Njemački stručni časopis Deutsche Medizinische Wochenschrift potvrdio je već dobro poznatu činjenicu da klasična glazba ima pozitivan učinak na depresiju, tjeskobu, pa čak i neke bolesti. No, za razliku od glazbe Beethovena ili Mozarta koja liječi, to se ne može reći i za techno ili heavy metal, vrste glazbe koje mogu čak negativno utjecati na ljudsko zdravlje.

Osim što klasična glazba ima pozitivan učinak za mnoge fizičke i psihičke probleme, pokazalo se i da poboljšava sposobnost da se na nešto usredotočimo, pobuđuje kreativnost, pospješuje pamćenje i pozitivno utječe na naš imunološki sustav. Nekima pomaže i pri ublažavanju bolova, stresa i problema sa spavanjem.

Različitim ljudima ipak odgovaraju i različite vrste glazbe, pa tako postoje osobe koje ne mogu podnijeti klasičnu glazbu jer ih ona živcira. Potvrdio je to kardiolog Hans Joachim Trappe sa Sveučilišta u Bochumu. Takvim osobama zbog toga više odgovara pop ili rock, koji ujedno odlično djeluju protiv dosade ili monotonije.

Trappe smatra da i latinoamerička glazba sa svojim vibrirajućim ritmom pozitivno utječe na ljudsku psihu i da je odlična za motivaciju i protiv melankolije. Izvrsni terapeutski učinak ima i instrumentalna glazba, jer pjevanje (zavisi kakvo) ponekad može izazvati stres.

Međutim, dr. Trappe ne vidi nikakav ljekovit učinak u technu ili heavy metalu. Iako u nekim slučajevima može pomoći u rješavanju negativne energije i frustracija, ujedno takva glazba povisuje otkucaje srca i krvni tlak. Poznati su i brojni slučajevi nagle smrti zbog narušenog srčanog ritma na techno ili rave partyjima. Znakovito je i da uz dugotrajnu izloženost takvoj vrsti glazbe ne uspijevaju rasti ni biljke.

No, nema samo žestoka glazba negativne učinke - za dobro raspoloženje navodno nisu dobri niti njemački šlageri, kao ni jazz koji iziskuje velik intelektualni napor i koncentraciju kako bi ga se razumjelo.