Predstavnici NATO-a i Rusije jučer (12.1.) pokušavaju oživjeti stari diplomatski format: ponovo se sastaje „Vijeće NATO-Rusija" (NRC). Ruska vlada je na jesen 2021. de facto povukla svoje diplomate iz NATO-a. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ranije je povukao većinu njihovih akreditacija. Tenzije između Saveza i Moskve tako su dostigle vrhunac.

Zbog razmještanja ruske vojske na rusko-ukrajinskoj granici, zbog podrške Moskve Bjelorusiji i zbog brojnih kršenja ljudskih prava u Rusiji, NATO je prekinuo odnose. Ali to nije imalo praktične posljedice, jer se NRC nije sastao još od 2019. godine.

To savjetodavno tijelo sada se ponovo sastaje. Prema statutu, 30 članica NATO-a i Rusija bi ravnopravno trebali razgovarati o sigurnosnim i vojnopolitičkim pitanjima. Prema navodima NATO-a Rusija je prihvatila poziv nakon što su predsjednik SAD-a Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin dva puta razgovarali telefonom u prosincu zbog tenzija u vezi s Ukrajinom. Zapad optužuje Rusiju da sa 100.000 vojnika priprema invaziju na Ukrajinu. Moskva te optužbe odbacuje.

„Važna platforma za vijećanje"

Na sastanku Vijeća NATO-Rusija na razini veleposlanika ove srijede govorit će se o ruskim zahtjevima za sigurnosnim garancijama i o prekidu širenja na istok. Vijeće će se također baviti optužbama NATO-a na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji treba poštivati suverenitet susjednih država.

„Smatram da je Vijeće NATO-Rusija važna platforma za vijećanja i dijalog s Rusijom, posebno onda kada su velike tenzije, kada postoje prijetnje i napetosti kakve sada imamo. Zato je važno da postoji ta institucija, da je koristimo i da razgovaramo", rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Od 2002. do 2008. godine, od osnivanja do rata Rusije protiv Gruzije, Vijeće NATO-Rusija imalo je svoje najbolje razdoblje. U to vrijeme tijelo se sastajalo svakog mjeseca, ponekad čak i na razini šefova država ili vlada. Od 2014. godine zajedničko Vijeće je bilo manje-više potpuno paralizirano, kada je predsjednik Putin anektirao ukrajinski poluotok Krim i kada je počeo podržavati separatiste u istočnim dijelovima Ukrajine. NATO je odbio razgovarati s Rusijom o političkim pitanjima. Otada se sporadično govorilo samo o praktičnim vojnim pitanjima kao što su kanali komunikacije u slučaju krize ili razmjena podataka o vježbama i kretanju vojnih snaga.

Bez ustupaka Moskvi

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg se nada da će se s ruskim predstavnicima barem o tim praktičnim pitanjima nastaviti razgovarati. Zamjenica ministra vanjskih poslova SAD-a Wendy Sherman najavila je da bi na sastanku moglo biti riječi i o kontroli naoružanja i stacioniranju vojnih snaga na istočnoj granici NATO-a.

Na sastanku ove srijede, kako je rekao Stoltenberg, ne bi trebalo biti ustupaka Moskvi. Naprotiv. Stoltenberg se u ponedjeljak ponovo sastao s potpredsjednicom ukrajinske vlade Olgom Stefanišinom koja je još jednom dobila uvjeravanja da će NATO podržati put Ukrajine u Sjevernoatlantski savez.

U ponedjeljak su bilateralne razgovore u američkom veleposlanstvu u Ženevi imali zamjenica šefa diplomacije SAD-a Wendy Sherman i njezin ruski kolega Sergej Rjabkov. Taj „strateški dijalog" o sigurnosti u Europi nije doveo do promjene poznatih pozicija, izjavili su kasnije Sherman i Rjabkov.

„Imali smo dojam da je američka strana vrlo ozbiljno shvatila ruske prijedloge", rekao je Rjabkov u ponedjeljak u Ženevi. „Našim kolegama smo objasnili da nemamo nikakve planove i namjeru napasti Ukrajinu. Nema razloga za takva strahovanja."

Zamjenica ministra vanjskih poslova SAD-a Wendy Sherman dala je do znanja da se ne slaže s tim. Ruski prijedlozi da se ugovorno zaustavi širenje NATO-a na istok su osuđeni na propast, smatra Wendy Sherman. „Nikome nećemo dozvoliti da zalupi otvorena vrata prema NATO-u."

Sljedeće postaje: OESS, EU

Nakon razgovora u Ženevi i Bruxellesu u četvrtak (13.1.) će se razgovori nastaviti u sklopu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). I SAD i Rusija su članice te organizacije koja je nastala 1975. godine, tijekom Hladnog rata.

Osim toga, ministri vanjskih poslova EU-a za četvrtak i petak planiraju razgovore o Rusiji, europskoj sigurnosnoj politici i ulozi EU-a vezano i za NATO i SAD. Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell neizravno je optužio SAD i Rusiju da pregovaraju preko leđa onih koje ta situacija pogađa.

Tijekom posjeta Rimu u ponedjeljak njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovo se zauzela za oživljavanje takozvanog „normandijskog formata", koji je zamrznut od 2019. godine. On bi Rusiji i Ukrajini omogućio da izravno pregovaraju, uz posredovanje članica EU-a Francuske i Njemačke.

„Dobiti vrijeme za diplomaciju"

Čitav ovaj tjedan je, dakle, ispunjen zasjedanjima različitih tijela o pitanjima sigurnosne politike u Europi. Rusko-američki politički stručnjak Dmitri Alperowitsch u intervjuu za DW kaže: „Stvarno vjerujem da je dobro smanjiti tenzije, ali u biti moramo i dalje ostaviti otvorenom mogućnost da dođe do rata."

Alperowitsch je šef analitičkog centra Silverado policy accelerator u SAD-u i ocjenjuje da je dobro ako dvije strane sada započnu razgovore o kontroli naoružanja, jer bi oni mogli potrajati godinama: „Za to vrijeme bi se naravno izbjegao rat. Najbolji mogući izlaz iz situacije je da se dobije na vremenu za diplomaciju."

Slično to vidi i glavni tajnik NATO-a Stoltenberg koji smatra da je dobro što se Moskva vratila za pregovarački stol, ali i upozorava na prevelika očekivanja: „Ti sastanci neće riješiti sve probleme."

Stoltenberg je istaknuo da je još u vrijeme kada je bio norveški premijer znao kako se s Rusima prave kompromisi. „Nadam se da postoji dobra volja i na ruskoj strani. Kod NATO-a postoji", rekao je Stoltenberg. Radi se o angažmanu za novi proces, kako bi se spriječili oružani sukobi u Europi. „Želimo postići dogovor o putu naprijed i o nizu daljnjih sastanaka."