U dvorani hotela Bayerische Hof bilo je posve tiho kad je Dimitri Medvedev počeo svoj govor. Nije bilo niti kašljanja niti čavrljanja i nitko nije želio propustiti niti riječ koju će reći ruski premijer. I kod Sirije i kod Ukrajine i kada je riječ o stanju u NATO-u, Rusija je uvijek odlučujući faktor u mnogim raspravama koje se vode na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu.

Već prvim riječima je Medvedev iskoristio priliku da formulira svoju oštru kritiku Zapada. Nalazimo se u "novom hladnom ratu" u kojem Zapad u Rusiji vidi svoju najveću opasnost. Ruski premijer je govorio o "doktrini zastrašivanja" NATO-a koja je prije svega usmjerena protiv njegove zemlje. Gotovo da se ima dojam da nije 2016. godina, nego šezdesete prošlog stoljeća. A pri tome ima toliko mnogo važnih problema koji se mogu riješiti samo zajednički. Europa je suočena sa "migracijskim kolapsom", kaže Medvedev, u Ukrajini bjesni građanski rat, a "odnosi između Rusije i Europe su pokvareni."

Ruski premijer je kritizirao i sankcije koje je Zapad uveo protiv njegove zemlje zbog aneksije Krima i "navodne" umiješanosti u istočnoj Ukrajini. "Ovaj put ne vodi nikamo" i šteti samo i europskom i ruskom gospodarstvu, požalio se Medvedev.

Zajednički neprijatelj

A pri tome je jasno da se ima zajednički neprijatelj: terorizam. "Islamistička država" i druge islamističke terorističke skupine nemaju veze s islamom, njima je jedino stalo do "animalističkih nagona ubijanja". Gotovo patetično je apelirao na prisutne uzvanike kako je tu pitanje "ili oni, ili mi".

Moskva je još prije 20 godina upozoravala na terorizam vođen islamističkom ideologijom, makar ako je Medvedev tu mislio na zbivanja u Čečeniji onda nema malo onih koji misle da je taj rat samo još potakao islamistički ekstremizam. No ruski premijer je i u tome optužio Zapad kako se on bori samo protiv simptoma, ali ne i protiv uzroka tog terora. Da, Rusija se angažira u Siriji jer i mnogo boraca "Islamističke države" potječe iz država bivšeg Sovjetskog Saveza. A tu je i ruski predsjednik jasan: "Oni se ne smiju vratiti."

Medvedev je obećao "konstruktivnu ulogu" Rusije u sukobu u Siriji: "I dalje ćemo raditi na provođenju zajedničkih mirovnih inicijativa. One teško prolaze. Ali ne postoji alternativa međunarodnom i međuvjerskom dijalogu." Nitko si ne može priuštiti još jednu Libiju, Jemen ili Afganistan.

Ruski premijer također traži i od oporbe u Siriji da pokaže spremnost razgovarati sa vladom predsjednika Asada: "Mi trebamo pregovore", upozorio je i dodao kako je sad pogrešno prijetiti i sa slanjem kopnenih jedinica.

Isto tako, odbija svaku kritiku što Moskva pomaže režimu Asada. I za "navodne" civilne žrtve napada ruskog vojnog zrakoplovstva u Siriji "nema nikakvih dokaza". A što se tiče pomoći Moskve Damasku, Medvedev podsjeća: Sirija je nekoć bila sekularna država u kojoj su mirno živjele različite vjere. "Da li je samo Asad kriv za današnje stanje?" pita Medvedev.

"Gdje je demokracija?"

Odmah i dodaje viđenje Moskve: stanje se pogoršalo zbog miješanja izvana. "Svi državni čelnici Zapada su mi rekli: Asad mora otići." Ali i jasno pokazuje što misli o tako naivnom stavu i euforiji zbog "Arapskog proljeća": "Gdje je sad tamo demokracija?" Umjesto toga ruski premijer ukazuje na uspon "Islamističke države".

U borbi protiv IS-a, Zapad mora bolje surađivati sa njegovom zemljom. Medvedev smatra upravo "smiješnim" što specijalne jedinice i tajne službe ne razmjenjuju svoja saznanja, a i vojne snage moraju bolje surađivati: "Oni se moraju međusobno nazivati barem deset puta dnevno", misli ruski premijer.

Trijeznim riječima, ali sadržajem gotovo patetično je Medvedev podsjetio kako razlike između Rusije i Zapada nipošto nisu tako velike kakve su bile prije pedeset godina dok je Europu dijelila željezna zavjesa. "Trebamo li tek treći svjetski šok prije nego što počnemo surađivati?", pita ruski premijer i zaključuje svoje izlaganje citatom nekadašnjeg američkog predsjednika Johna F. Kennedya: "Unutrašnja politika može dovesti do toga da izgubite izbore. Ali vanjska politika može voditi tome da izgubite život."