Od pametnih prometnih kamera i aplikacija za zajedničke vožnje automobilima do nadzora onečišćenja i besplatnog bežičnog interneta za sve, gradovi diljem svijeta utrkuju se u prihvaćanju tehnologije, ali stručnjaci kažu kako je pravo pitanje koliku korist građani imaju od toga.

"Najpametniji svjetski gradovi ne prihvaćaju novu tehnologiju automatizmom, nego se trude da time stvarno unaprijede živote građana", kaže Arturo Bris iz švicarskog Instituta za upravljanje razvojem (IMD) koji je je drugu godinu zaredom objavio svoj Smart City Index.

U ovogodišnjoj analizi ispitano je 13.000 ljudi iz 109 gradova koji su odgovarali na pitanja o učinku tehnologije u šest područja: zdravstvu, sigurnosti, mobilnosti, aktivnostima, prigodama i upravljanju.

Nakon Singapura, Helsinkija i Zuricha, do 10. mjesta poredali su se Auckland, Oslo, Kopenhagen, Ženeva, Taipei, Amsterdam i New York. Na dnu su završili afrički gradovi Abuja, Nairobi i Lagos. Indeks je pokazao da u mnogim zemljama 'najpametniji' gradovi nisu njihove prijestolnice.

U Španjolskoj je tako Bilbao nadmašio Madrid, a drugi britanski grad po veličini Birmingham napreduje bolje nego London. Bris napominje kako su prioriteti gradova u korištenju tehnologije različiti.

U kolumbijskom Medelinu, nekoć zloglasnom zbog narkokartela, stopa kriminala značajno je pala nakon uvođenja besplatnog bežičnog interneta, što je građanima olakšalo da prijavljuju zločine, kazao je Bris.

I premda su mnogi gradovi u svijetu uveli sheme za zajedničke vožnje automobilima kako bi smanjili prometne gužve, u tome je posebno uspješna bila Moskva jer je svim korisnicima 'car sharinga' zajamčila besplatno parkiranje.

Stručnjaci kažu da je covid-19 ubrzao prijelaz prema uključivijim, zelenijim, pametnijm gradovima. No Bris predviđa i trend okretanja prema manjim gradovima.

"Mislim da se krećemo prema svijetu u kojem ćemo biti raspršeniji. Bit ćemo sigurniji ako budemo živjeli u manjim gradovima", rekao je.

Istraživanje je pokazalo i da je teško postići da megagradovi postanu 'pametni'.

"Manji gradovi imaju prednost. U slučaju Singapura, Helsinkija i Zuricha, njihova im veličina omogućuje da značajno ulože u tehnologiju dostupnu svim građanima", rekao je Bris.