Danas je 21. travnja, blagdan koji se odnosi na dan kada je Haile Selasije, car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Do tada je rastafarijanizam već bio raširen po otoku pa je cara dočekalo nekoliko desetaka tisuća vjernika na aerodromu u glavnom gradu Jamajke. 

Narastao iz jamajčanske kulture i postao globalni fenomen, rastafarijanizam je religijski i kulturni pokret koji seže duboko u prošlost, ali je svoj vrhunac doživio u 20. stoljeću. Ovaj pokret nije samo vjera, već kompleksna mješavina duhovnosti, socijalnih uvjerenja i kulturnih izraza koji su oblikovali identitet mnogih ljudi diljem svijeta.

Rastafarijanizam ima svoje korijene u Jamajci, malenom otoku u Karipskom moru. Njegovo ime dolazi od imena posljednjeg etiopskog cara, Hailea Selassiea, kojeg mnogi sljedbenici smatraju mesijom ili reinkarnacijom Boga na zemlji. Selassie, čije je puno ime bilo Ras Tafari Makonnen, bio je krunisan 1930. godine, a njegova pojava označena je kao ispunjenje proročanstava iz Biblije, što je inspiriralo mnoge Jamajčane, posebno one koji su patili pod kolonijalnom vlašću i ekonomskim nepravdama.

Za rastafarijance, Selassie predstavlja simbol otpora, slobode i crnog identiteta. Njegova filozofija, poznata kao "Jah Rastafari", uči o jedinstvu ljudi, ljubavi, prirodi i duhovnosti. Glavni tekstovi rastafarijanizma su Sveta Pisma, posebno Stari i Novi zavjet, koje rastafarijanci tumače na svoj način, uzimajući u obzir afričke korijene i kontekst njihove povijesti.

Ovaj pokret je prožet dubokim poštovanjem prema prirodi i životinjama. Vegetarijanstvo je često prakticirano među sljedbenicima, a mnogi od njih njeguju ekološki osviješten način života. Rastafarijanci vjeruju u vraćanje u prirodu i očuvanje njezine ljepote.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola rastafarijanizma je kosa. Mnogi sljedbenici puštaju svoju kosu da raste u "dredlocks" ili "dreds", koji simboliziraju duhovnost, pripadnost i otpor. Ova praksa također potječe iz Biblije, gdje se spominje kosa koja se ne smije rezati kao znak posvećenosti Bogu.

Rastafarijanci često prakticiraju ritualno korištenje marihuane, koju nazivaju "ganja" ili "ijah", smatrajući je sakramentalnom biljkom koja im pomaže u meditaciji, duhovnom razvoju i povezivanju s Jahom.

Unatoč svojoj dubokoj duhovnosti i jedinstvu, rastafarijanizam nije homogeni pokret. Postoje različite grane i interpretacije unutar zajednice, od fundamentalističkih do liberalnih. No, unatoč tim razlikama, jedinstvo i osjećaj pripadnosti često se održavaju putem glazbe, posebno reggaea, koji je postao glasnik rastafarijanizma i širio njegove poruke širom svijeta.

Danas, rastafarijanizam nije ograničen samo na Jamajku ili afrički kontinent. Njegovi sljedbenici mogu se naći diljem svijeta, od Amerike do Europe i Afrike, noseći svoje vlastite interpretacije vjere i njene kulturne izraze.

U zaključku, rastafarijanizam predstavlja jedan od najizrazitijih primjera duhovnosti koja je proizašla iz iskustava potlačenih i traženja identiteta. Kroz svoje duboke duhovne vrijednosti, poštovanje prema prirodi i kulturi te otpor prema nepravdi, rastafarijanizam ostaje važan pokret koji oblikuje identitete i inspirira ljude širom svijeta.