« Hrvatska
objavljeno prije 1 godinu i 7 mjeseci
BROJKE

Najmanje 82 hrvatska grada sudjelovala u najvećoj volonterskoj inicijativi na svijetu

WWF je inicijativu u Hrvatskoj obilježio aktivnostima na rijekama i podizanjem svijesti o važnosti biološke raznolikosti

Ove godine gasili smo svjetla za Zemlju i Dravu
Ove godine gasili smo svjetla za Zemlju i Dravu (Arhiva)
Više o

Sat za planet Zemlju

,

Earth Hour 2018

,

Hrvatska

Dvanaesti po redu Sat za planet Zemlju ugasio je večeras više od 7000 svjetskih gradova iz više od 180 zemalja svijeta, a među njima i 82 hrvatska grada. U mrak su utonule dvije UNESCO-ve znamenitosti - Dioklecijanova palača i Dubrovačke gradske zidine, te najpoznatiji hrvatski simboli poput Arene u Puli, katedrale, Medvedgrada i Zrinjevca u Zagrebu, Trsatske gradine i Korza u Rijeci, zadarske Foše, osječke Tvrđe ... Gašenjem javne rasvjete duž Makarske rivijere, zamračeno je čak 80 kilometara kvadratnih naše obale.

Dokazujući da nijedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala, te da nijedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju započeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima: klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti.

Naši su se gradski simboli pridružili brojnim svjetskim znamenitostima koje su 60 minuta bile u mraku: operi u Sydneyu, Kremlju i Crvenom trgu u Moskvi, Crkvi rođenja Isusova u Betlehemu, Eiffelovu tornju, Akropoli u Ateni, Coloseumu u Rimu, Brandenburškim vratima u Berlinu, londonskom Big Benu, Empire State Buildingu u New Yorku, slapovima Nijagare...

WWF je ovu akciju pokrenuo 2007. godine kao inicijativu jednoga grada - Sydneya - čiji su se stanovnici tako obratili svjetskim čelnicima u želji da ih potaknu da djeluju zajedno u usporavanju klimatskih promjena. S godinama prerasla je u najveću inicijativu ovoga tipa na svijetu.

WWF Adria je u Hrvatskoj obilježila Sat za planet Zemlju spustom po Savi u Zagrebu, u suradnji s Kanu klubom Končar, te radionicama s djecom na Zrmanji i Dravi, koje su provodile Eko udruga Zrmanja i zaštitarsko-ekološka udruga Zeus. Pokrenuli su i kampanju 'Dosta je! - Spasimo rijeku Dravu od izgradnje hidroelekrana!'.

Kroz peticiju namijenjenu županu Koprivničko-križevačke županije Darku Korenu traže da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 uz poruke „Poveži se s rijekama", „Naše rijeke, naše blago!" i „Neka rijeke teku".

25.03.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno