Iako volimo misliti da smo gospodari svog planeta, priroda nam redovito pokazuje koliko smo zapravo ranjivi. Razne vrste katastrofa mogle bi nas pogoditi iznenada i promijeniti svijet kakav poznajemo. U nastavku donosimo pregled najgorih mogućih katastrofa koje bi se mogle dogoditi u vrlo kratkom roku.

1. Supervulkanska erupcija

Jedna od najozbiljnijih prijetnji je erupcija supervulkana, poput onoga ispod Nacionalnog parka Yellowstone u SAD-u. Takva erupcija oslobodila bi goleme količine pepela i sumpornih plinova u atmosferu. To bi moglo uzrokovati „vulkansku zimu", pad globalne temperature, propast usjeva i masovnu glad. Znanstvenici smatraju da su šanse male u kratkom roku, ali nisu ni zanemarive.

2. Udar asteroida

Iako se većina potencijalno opasnih asteroida prati, manji ili neotkriveni objekti još uvijek mogu neočekivano pogoditi Zemlju. Udar većeg asteroida mogao bi izazvati tsunamije, požare i globalnu klimatsku promjenu. Primjer iz prošlosti je izumiranje dinosaura, koje se povezuje s asteroidom promjera oko 10 kilometara.

3. Globalna pandemija

Iako smo nedavno prošli kroz pandemiju koronavirusa, postoji mogućnost pojave još opasnijeg virusa - primjerice, visoko zaraznog i smrtonosnog soja gripe ili mutirane bolesti koja se lako širi među ljudima. Zbog globalizacije, bolesti se danas mogu proširiti planetom brže nego ikada.

4. Klimatski kolaps

Klimatske promjene već uzrokuju ekstremne vremenske pojave, ali naglo ubrzanje globalnog zagrijavanja moglo bi imati dramatične posljedice: masovna topljenja ledenjaka, porast razine mora, uništavanje staništa i goleme migracije ljudi. U najgorem scenariju, klimatski kolaps mogao bi izazvati društvene nemire i sukobe oko resursa.

5. Sunčeva oluja

Jaka geomagnetska oluja - golemi izboj energije sa Sunca - mogla bi uništiti satelite, komunikacijske sustave i elektroenergetsku mrežu. Posljedice bi bile prekidi opskrbe električnom energijom, problema s vodom, gorivom i hranom, te ekonomski kolaps. S obzirom na sve veću ovisnost o tehnologiji, takva katastrofa mogla bi nas vratiti desetljećima unatrag.

Uglavnom, iako ne možemo spriječiti sve prirodne katastrofe, možemo ulagati u znanost, sustave ranog upozoravanja i međunarodnu suradnju kako bismo smanjili rizik i bolje se pripremili. Ljudska povijest pokazuje da smo preživjeli mnoge prijetnje - no hoćemo li biti spremni na one koje tek dolaze, ovisi o nama.