Međunarodna znanstvena interdisciplinarana konferencija "Dani Frane Petrića", koja se 17. godinu održava u gradu Cresu, počela je jutros s radom.

"Dani Frane Petrića" obuhvaćaju dva skupa: "Filozofija i globalizacija", koji je počeo danas i završit će 24. rujna, i "Petrić i renesansne filozofske tradicije", koji počinje nakon prvoga skupa i traje do 27. rujna.

Na jutrošnjem otvorenju nazočne je pozdravio predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva (HFD) Pavo Barišić, creski gradonačelnik Gaetano Negovetich, glavni tajnik Međunarodne udruge filozofskih društava (FISP) Luca Scarantino i predsjednik Programskog odbora skupa Mislav Kukoč.

U radu simpozija "Filozofija i globalizacija" sudjeluje oko 80 sudionika iz 15 zemalja. U uvodnom dijelu plenarna predavanja održali su Henning Ottmann iz Njemačke o temi "Moralnost i običajnost u svijetu koji se globalizira", Pavo Barišić o temi "Prijeti li globalizacija demokraciji?" i Hristo Todorov iz Bugarske o odnosu tradicije i globalizacije.

Rad se zatim nastavlja u skupinama predavanjima i raspravama o filozofskom shvaćanju procesa globalizacije, o globalizaciji kao mogućoj novoj ideologiji, multikulturalizmu, globalizaciji kao uništavatelju identiteta, pravnim gledištima na globalizaciju, civilnom društvu i sličnim temama.

U sklopu toga simpozija bit će predstavljene knjige u izdanju HFD-a "Crkva pred izazovom globalizacije" Luke Tomaševića, "Filozofija i život" Nikole Skledara, "Kulturni pesimizam u tradiciji filozofije povijesti" Alena Tafre, "Personalistička etika Karola Wojtyle" Iris Tićac, "Filozofija egzistencije Corneila Fabra" Marka Vučetića i "Protiv!" Marijana Krivaka. Osim toga predstavit će se rad HFD. (metro-portal/hina)

Filozof i polihistor Frane Petrić rođen je u Cresu 1528., a umro je u Rimu 1597. S deset godina je otišao iz Cresa i školovao se u Italiji i Njemačkoj na studijima filozofije i matematike. Predavao je filozofiju na sveučilištima u Ferrari i Rimu. Ostavio je brojna pisana djela, među kojima se posebno ističe njegovo kapitalno djelo Nova sveopća filozofija. U njemu izlaže vlastitu originalnu prirodno-filozofijsku sliku svijeta, ugrađujući elemente mnogih različitih struja mišljenja, filozofsko-teoloških, metafizičkih i znanstvenih spekulacija. Njegove filozofske ideje preuzeli su neki od najvećih mislilaca, kao što su Giordano Bruno, Isaac Newton i Rene Descartes. Petrić se osim filozofijom bavio i muzikologijom, književnom teorijom, teorijom jezika i procesa razumijevanja, fizikom i drugim znanstvenim disciplinama.