Prijedlogom novog Zakona o visokom obrazovanju u potpunosti se ukidaju školarine te se svi studenti na javna visoka učilišta upisuju potpuno besplatno i nastavljaju studirati bez plaćanja (bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje obaveze, prenosi Hina.

Trošak upisnine studentima na redovitim studijima podmirit će se iz državnog proračuna, stoji u završnim tekstovima nacrta prijedloga zakona iz područja znanosti i visokog obrazovanja upućenih u proceduru nadležnim tijelima, objavilo je večeras Ministarstvo znaosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

Za one studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima, navodi se u priopćenju.

Isto tako, zakoni više nego ikad prije, kako navodi MZOŠ, potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija.

Ministarstvo ističe da se prijedlogom novih zakona pojačava autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena Ustavom te dodaje kako se primjerice uvodi apsolutno autonomni postupak izbora nastavnika od strane sveučilišta te se ostavlja sveučilištima da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj.

Osigurava se apsolutno autonomni postupak raspolaganja osiguranim financijskim sredstvima na razini sveučilišta, ističe MZOŠ i dodaje kako se u odnosu na potonje povećava transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitih sredstava visokih učilišta.

Navodi također kako su se u izradbi nacrta prijedloga zakona poštivali maksimalni standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću tj. pravodobno informiranje o planu donošenja zakona, drugih propisa i akata, dostupnost i jasnoća sadržaja postupaka savjetovanja, jasni naznačeni rok provedbe internetskog i drugih oblika savjetovanja, povratna informacija o učincima provedenoga savjetovanja te usklađenost primjene standarda i mjera savjetovanja u državnim tijelima.

MZOŠ podsjeća da je nakon prve faze javne rasprave, na kojoj su se prikupljale primjedbe i prijedlozi za poboljšanje prvih nacrta zakona, ministar u prosincu 2010. g., imenovao tri povjerenstva, a ona kako napominje Ministarstvo čine izabrani i legitimni predstavnici znanstveno-istraživačkih instituta, rektori i prorektori sveučilišta, predstavnici veleučilišta, visokih škola, Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Studentskog zbora.

Ministarstvo podsjeća kako je jučer održan zajednički sastanak triju prosudbenih povjerenstava za izradbu zakona o znanosti, zakona o sveučilištu i zakona o visokom obrazovanju te ističe kako je članovima prosudbenih povjerenstava predstavilo izmijenjene nacrte prijedloga zakona koji uključuju i izmjene dogovorene na prosudbenim povjerenstvima, a tekstovi su danas upućeni nadležnim tijelima u proceduru.

Nakon višemjesečne rasprave unutar prosudbenih povjerenstava, u velikom dijelu postignuta je suglasnost oko zaključaka, te su spomenuti zaključci implementirani u nacrte prijedloga zakona, navodi MZOŠ i dodaje kako se tekstovi zakona nalaze na linku www.mzos.hr.

Zbog prijedloga da se donošenje zakona provede kroz dva čitanja MZOŠ poziva svu zainteresiranu javnost da alternativne prijedloge koje se odnose na nacrte prijedloga zakona, i dalje dostavljaju na adresu javnarasprava@mzos.hr.

MZOŠ ističe kako se nacrtima prijedloga zakona jamči depolitizacija akademske i znanstvene zajednice te se sprječava bilo kakva komercijalizacija visokog obrazovanja kao djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.