Grad Zagreb posmrtno je Edi Murtiću dodijelio povelju počasnog građanina, prenosi Hina. Povelja je uručena njegovoj supruzi Goranki Vrus Murtić u palači Dverce od strane zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i predsjednika Gradske skupštine Borisa Šprema.

"Grad je Edi značio sve. Obožavao je Zagreb", kazala je Goranka Vrus Murtić zahvalivši Gradskoj upravi i Skupštini te građanima Zagreba što su Edu Murtića proglasili počasnim građaninom i što jedna ulica u novom dijelu Zagreba odnedavno nosi njegovo ime.

Gradonačelnik Bandić je istaknuo kako poveljom Edi Murtiću glavni grad Hrvatske iskazuje osobito poštovanje i posebno priznanje prema velikom čovjeku i velikom umjetniku koji je u hrvatskoj i svjetskoj likovnoj umjetnosti ostavio neizbrisiv trag.

Podsjećajući da je Murtić u Zagrebu živio i djelovao gotovo 60 godina te da je Gradu ostavio svoju impresivnu donaciju, Bandić je najavio kako će Grad Zagreb, u dogovoru s Ministarstvom kulture, odrediti trajno rješenje za smještaj Fundacije Murtić.

Povjesničar umjetnosti i gradski zastupnik Zvonko Maković je govorio o životu i radu slikara i grafičara Ede Murtića od njegove 14. godine, kad se počeo već ozbiljno baviti slikanjem i grafičkim oblikovanjem, preko mladenaštva među partizanima gdje je sa Zlatkom Pricom 1944. ilustrirao poemu "Jama" Ivana Gorana Kovačića, do visoke životne dobi kada je također djelovao sa čudesnom energijom, žestinom i vitalnošću.

"Kada je završio životni put Ede Murtića, iza sebe je ostavio fascinantan opus - bogat, raznolik, prepoznatljiv i povrh svega iznimno cijenjen", kazao je Maković ocjenjujući da nema niti jednog drugog hrvatskog slikara koji je posezao za tako različitim izazovima kao što je to činio Murtić. "Njemu niti jedan vid likovnog stvaralaštva nije bio stran", ocijenio je Maković.

Naglašavajući Murtićev kozmopolitizam, Maković je napomenuo da se taj veliki umjetnik nigdje ipak nije tako cjelovito osjećao kao u Zagrebu gdje je imao atelje, bogat društveni život i mnoge izložbe, ključne za njegovo stvaralaštvo. Posebno je izdvojio onu, održanu posthumno u Umjetničkom paviljonu, sa slikama velikog formata nastalima u Vrsaru, što je bio svojevrsni oproštaj Ede Murtića od sredine u kojoj je proveo gotovo sav svoj stvaralački vijek.

Edo Murtić donirao je Gradu Zagrebu 1500 umjetničkih djela u raznim tehnikama, nastalima od 1941. do 2004. godine.