Solarna oluja javlja se zbog erupcije plina na Sunčevoj površini, a visokomagnetizirane čestice (plazma) do Zemlje stižu velikom brzinom. Ovakve oluje stvaraju i jedan od najljepših prirodnih fenomena, Auroru Borealis, no isto tako mogu poremetiti komunikacijske i navigacijske uređaje, oštetiti satelite pa čak uzrokovati nestanak struje.

Jedna takva kreće se prema nama i mogla bi, teoretski, napraviti probleme - naime, ako se plazma sudari sa Zemljom, može izazvati geomagnetske oluje. Taj je učinak snažniji blizu Zemljinih polova gdje je Zemljino magnetsko polje najslabije.

Velike solarne oluje javljaju se svakih 150 godina, a posljednja se dogodila 1859. godine i poznata je kao "Carringtonov događaj" po britanskome astronomu Davidu Carringtonu koji je zabilježio. Bila je toliko jaka da je poremetila telegrafske strojeve na dva kontinenta, a polarna svjetlost vidjela se i u Africi, Australiji, Latinskoj Americi i SAD-u. 

Kada bi danas upola slabija solarna oluja pogodila Zemlju, nastala bi šteta od 2,6 bilijuna dolara samo u Sjedinjenim Državama, prenosi RT.

NASA je procijenila da su šanse da se oluja takve jačine dogodi u periodu od 2012. do 2022. godine 12 posto.