"Ulazak u Schengen je sigurno jedan od naših prioriteta kad govorimo o jačanju unutarnje i vanjske sigurnosti. Hrvatska policija i Ministarstvo unutarnjih poslova su doista kroz sve ovo vrijeme odradili veliki posao i imaju pohvale svih zemalja članica EU-a. Hrvatska je trebala ispuniti osam poglavlja koja se tiču šengenske pravne stečevine i mislim da je zapravo sve pri kraju. Koliko čujemo, neslužbeno, i to osmo poglavlje bi trebalo biti uskoro zaključeno. Moje je mišljenje da bi premijer mogao već početkom jeseni poslati hrvatskim građanima jednu lijepu vijest...", kazao je Grlić Radman za televiziju N1, ogradivši se da ne može ništa garantirati jer još nema ništa službeno. „Ali mi imamo taj osjećaj i ta saznanja da smo mi ispunili sve kriterije", kazao je.

Međutim, ispunjavanje kriterija još uvijek nije i ulaznica za Schengen, koji je postao velik kamen spoticanja unutar Europske unije, a Bugarska i Rumunjska već pet godina čekaju u njegovom predvorju, mada su formalno također ispunile kriterije.

Sve je na Vijeću

Deutsche Welle još je prije koji tjedan Ministarstvu vanjskih poslova i Vladi RH postavio pitanje vezano za napredak oko ulaska u Šengensku zonu, no do zaključenja ovoga teksta nismo dobili nikakav odgovor. Dobili smo ga, ipak, od Europske komisije, koja nam je diplomatski odgovorila da bi Hrvatska trebala postati članicom Schengena čim ispuni sve kriterije. „Radimo s Hrvatskom na tome da uspješno dovrši sve Šengenske procjene što prije. Vremenski okvir ovisi o napretku Hrvatske u ispunjavanju postavljenih kriterija. Komisija će potom moći zaključiti je li Hrvatska spremna priključiti se Schengenu, a konačna je odluka na Europskom vijeću, koje je mora donijeti jednoglasno", odgovorili su nam iz Komisije. A upravo je u zelenom svjetlu Vijeća, koje čine šefovi država i vlada članica EU-a, problem.

Brzi ulazak nije realan

Hrvatski europarlamentarci, Karlo Ressler, Tonino Picula i Dubravka Šuica za Deutsche Welle su potvrdili da vjeruju da Hrvatska ispunjava tehničke uvjete i da bi se do kraja mandata Junckerove komisije trebalo potvrditi da je ispunila sve kriterije. Takve su informacije, kažu, i oni dobili izravno iz Komisije. No i oni ističu da tada dolazimo do druge faze, a ona je politička, kada ulazak Hrvatske treba potvrditi Europsko vijeće.

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan smatra da brzi ulazak Hrvatske u Schengen nije realan, bez obzira na pozitivne signale i izjave. „Ne zaboravimo da smo mi 10 godina ulazili u EU i da su cijelo vrijeme slani pozitivni signali", kaže Borzan i ističe glavni hrvatski problem:

„S obzirom da se u zadnje vrijeme ulazak u Schengen usko veže uz razinu korupcije u zemlji, bojim se da Hrvatska nema velike šanse za brzi ulazak u Schengen. Mi ispunjavamo tehničke kriterije koji se od nas traže, ali bude li se doista držalo toga da se gleda razina korupcije, koja se u Hrvatskoj ne samo da se nije smanjila, već cvjeta, nisam optimistična. Schengen bi nama jako pomogao kao zemlji, ali bojim se da to u ovom trenutku nije realno, bez obzira na pozitivne signale", kaže Borzan.

Veliki problemi sa Schengenom

Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon iz grupacije socijaldemokrata u prošlom se mandatu u Europskom parlamentu posebno bavila problemom Schengena, pokušajima njegove reforme i kršenjima koja su uvele brojne zemlje članice, postavljajući kontrole na unutarnjim granicama i produžavajući ih bez opravdanog razloga. Tu posebno ističe granicu između Slovenije i Austrije, na kojoj je Austrija postavila kontrole koje već godinama produžava iz unutarnjopolitičkih razloga. I ona ističe da tehnička strana procesa pristupanja Schengenu nije problem, već je problem u Europskom vijeću. „Teško je reći kada bi Hrvatska mogla ući. Imamo dvije zemlje koje su već odavno ispunile uvjete, Rumunjsku i Bugarsku, dobile su preporuku EK i mi u parlamentu smo često tražili od zemalja EU-a da prime Bugarsku i Rumunjsku u Schengen, ali to se do danas nije dogodilo", kaže Fajon u poduljem razgovoru za DW.

Slovenska blokada?

Ističe da je u situaciji u kojoj smo danas korak da zemlje donesu političku odluku da Hrvatska uđe u Schengen - težak. „Nije to samo zbog Bugarske i Rumunjske već i zbog situacije u kojoj je danas Schengen, u kojoj sve više zemalja želi više suverenosti na unutrašnjim granicama, da nismo bili u mogućnosti do danas usvojiti bilo kakvu ambiciozniju reformu šengenskog prostora i bojim se što će biti u budućnosti. Postoji previše zemalja koje nisu svjesne što se događa sa Schengenom, a to je situacija u kojoj šest zemalja nezakonito produžavaju kontrole na unutarnjim granicama koje su trebale biti privremene, za što više nemaju razloga. Sada smo u nekakvom limbu u kojem zemlje članice nisu složne što učiniti sa Schengenom. Postoje dva ideološka tabora, svi žele Schengen, a s druge strane žele više suverenosti", kaže Fajon koja je u svom mandatu napravila i izvještaj o Šengenskom prostoru koji je parlament prihvatio, no stvari se na terenu ne mijenjaju.

Jedan od mogućih dodatnih problema u hrvatskom pristupanju Schengenu je i moguća blokada Slovenije, što ne bi bilo prvi puta da hrvatski zapadni susjedi zbog bilateralnih pitanja blokiraju hrvatski put prema europskim integracijama. Neki su slovenski ministri i jasno izjavljivali da Schengen izravno vežu s hrvatskim prihvaćanjem arbitražne odluke o razgraničenju između dviju zemalja. Na kraju krajeva, Slovenija je između ostaloga navela i Schengen kao razlog za tužbu protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije po tom pitanju. Neki analitičari ipak vjeruju da bi Slovenija mogla biti pragmatična po tom pitanju i dopustiti ulazak Hrvatske jer joj je u interesu da više ne bude vanjska granica Šengenske zone. S njima se slaže i europarlamentarka Tanja Fajon koja kaže da je Sloveniji u interesu da Hrvatska što prije uđe u Schengen. „U tom slučaju Slovenija više ne bi bila vanjska granica zone što bi bilo dobro za nju po pitanju migracija i sigurnosti", kaže Fajon.

No, napominje da prijetnje u tom smislu uvijek postoje jer "uvijek imamo i neke druge političare koji imaju druge interese".