Premijer Ivo Sanader izjavio je jučer da će Hrvatska, nastavi li se i dalje na Europsku komisiju vršiti pritisak da službeno blokira hrvatske pregovore o članstvu u EU, to tumačiti kao neobjektivan pristup rješavanju problema primjene ZERP-a te odlučiti u kojem će smjeru tada voditi svoju politiku.

Neobjektivan pristup

Premijer Sanader je u emisiji Hrvatskog radija ‘Kako vlada Vlada’ rekao kako je dojma da se ‘pomalo izbjegava’ odgovor iz EU oko hrvatskog prijedloga da se održi kvadrilateralni sastanak (Hrvatska, Italija, Slovenija i Europska komisija) na kojemu bi se pokušalo naći rješenje za ZERP, na način koji bi zadovoljio Italiju i Sloveniju, a Hrvatska bi primjenjivala svoj zaštićeni pojas i na članice EU.

- Ako do tog sastanka ne dođe, a ako se i dalje bude vršio pritisak na Europsku komisiju da izađe s prijedlogom službenog blokiranja pregovora, mi ćemo to tumačiti kao neobjektivan pristup problemu -  kazao je Sanader.

- Ako bi se zanemarila činjenica da su Italija i Slovenija proglasile svoje zone, a Hrvatska, nakon sastanka u lipnju 2004. i usuglašenog zapisnika, četiri godine na njih nije primjenjivala ZERP, ako nas se bude ucjenjivalo, onda se priklanjam stavu predsjednika Mesića da će se na dnevnom redu naći pitanje ili ZERP ili EU - dodao je.

Sanader je naglasio kako Hrvatska i dalje smatra da se na kvadrilateralnom sastanku može naći rješenje koje bi zadovoljilo sve strane, da u ovom trenutku ne može u javnosti izaći s prijedlogom s kojim bi Hrvatska izašla na tom sastanku, već da će to učiniti ako do sastanka uskoro ne dođe.

‘Zločine kazniti’‘Kao premijer tražim od odgovarajućih institucija da se goni i sankcionira svaki zločin iz vremena Drugog svjetskog rata i poraća bez obzira što je riječ o starim ljudima. Ako je netko u antifašističkom pokretu počinio zločine, a bilo je zločina, taj treba odgovarati’, rekao Sanader.Premijer je ponovio da je dokument iz lipnja 2004. tek usuglašeni zapisnik, da je njime Hrvatska pristala odgoditi primjenu ZERP-a na članice EU do potpisivanja sporazuma o partnerstvu u ribarstvu, na čemu je Hrvatska, ističe, inzistirala više od godinu dana, ali da se ‘s tim otezalo i sporazum se više ni ne spominje’.

Priznanje Kosova

Na pitanje kako gleda na geopolitičku situaciju nastalu nakon proglašenja neovisnosti Kosova, Sanader je kazao kako se ‘u stanovitom smislu’ može govoriti o novim podjelama u svjetskom poretku, s obzirom na snažna politička razilaženja između SAD-a i većine zemalja EU s jedne i Rusije s druge strane. Ponovio je kako će Hrvatska s odlukom o priznanju Kosova pričekati dok to ne učini većina država EU, dodavši da je i očekivao rasplet koji se dogodio nakon kosovskog proglašenja neovisnosti.  (HINA)