« Svijet
objavljeno prije 2 godine i 3 mjeseca
IDEJA

Mobitel kao sporna osobna iskaznica

60 posto svih tražitelja azila koji dođu u Njemačku nemaju identifikacijskih dokumenata. Ali, gotovo svi imaju mobitel. Od sada bi se na osnovu toga trebao provjeriti njihov identitet. No, to se baš ne sviđa svima

Mobitel zna više od putovnice
Mobitel zna više od putovnice (Arhiva)
Više o

izbjeglice

,

mobitel

,

podaci

,

osobna iskaznica

,

identifikacija

Mladi muškarac je izjavio da je pobjegao iz Alepa. Nekad ujesen 2015. je stigao na austrijsko-njemačku granicu. Nije imao nikakvu osobnu ispravu. Kao objašnjenje je naveo da je izgubio dokumente. Ali je kod sebe imao svoj mobitel. U fazi najvećeg izbjegličkog vala graničari su uspijevali samo ovlaš provjeriti identitete. Uglavnom se izbjeglice jednostavno propuštalo. Je li taj muškarac uopće govorio sirijski dijalekt arapskog? Tko je to tada uopće mogao reći i provjeriti? Taj navodni ratni izbjeglica iz Alepa je ustvari bio Marokanac koji je preko Sredozemnog mora preko Lampeduse tek kasnije stigao na Balkansku rutu i tako zajedno s "pravim Sirijcima" stigao u Njemačku.

Mobitel zna više od putovnice

Ovaj primjer je izmišljen ali je sličnih prelaska granica bilo na tisuće. Pitanje podrijetla je važno, ono u velikoj mjeri odlučuje o šansama dobivanja azila. Sirijcima se odobrava azil, Marokancima ne. Ta zemlja Magreba važi kao tzv. "sigurna zemlja podrijetla". Politički je kasno postavljeno pitanje može li se provjeriti mobitel, jer na osnovu mobitela se vremenski i zemljopisno točno da dokazati tko je kad i kojim putem došao u Njemačku.

Saveznoj vladi je dugo trebalo da provjeri pravne korake u pristupu toj temi, no sada bi Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) trebao dobiti dozvolu za provjeravanje mobitela kako bi se došlo do saznanja o identitetu. BAMF tako sada smije detaljno provjeravati podatke iz pametnih telefona kako bi razjasnio o kome se zapravo radi. Upravo na to upozoravaju odvjetnici izbjeglica, aktivisti za zaštitu podataka i humanitarne organizacije. Oni u tome vide uplitanje u privatnost koje ide predaleko. No, to što kritičari ustavnopravno smatraju spornim, Jutta Cordt, šefica BAMF-a, smatra nužno potrebnim.

Pri prvom kontaktu s BAMF-om, navodi Cordt, iščitava se mobitel. Nakon toga ti podaci, dodaje ona, nestaju u jednoj vrsti tehničkog sefa, "kako nitko neovlašten ne bi mogao doći do njih". Tek kad se tijekom procesa provjeravanja zahtjeva za azil pojavi sumnja u podrijetlo onoga koji je podnio zahtjev, kao izvor informacija se uzima mobitel, odnosno podaci koji su prikupljeni s njega. Za šeficu BAMF-a je to "ultima ratio", jedan "dodatan sustav, pomoć našim službenicima koji o tome moraju odlučiti".

Je li to zakonski ispravno?

Opunomoćenica njemačke vlade za zaštitu podataka Andrea Voßhoff se s tim ne slaže i takav postupak smatra ustavnopravno spornim. Na mobitelima se nalaze osobni podaci, na primjer oni o odvjetnicima, kaže Voßhoff. I stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas je protiv ove nove kontrolne metode. Taj postupak je "potpuno nerazmjeran i nije u skladu s ustavom", argumentira on. No, šefica BAMF-a Jutta Cordt je sigurna da u većini slučajeva uopće neće doći dotle da se mora tražiti odobrenje za provjeru mobilnog telefona. Tijekom jedne testne faze u jednom od BAMF-ovih ureda je većina podnositelja zahtjeva za azil dobrovoljno dala na raspolaganje svoj mobitel.

Dosad je važilo da se podaci s mobitela provjeravaju tek ukoliko postoji sumnja u to da je podnositelj zahtjeva za azil dao proturječne izjave. BAMF, međutim, smije do pohranjenih podataka jedino nakon što ih je provjerio i odobrio pravnik. Ali ni onda vlasti nisu sto posto sigurne hoće li doći do upotrebljivih podataka jer se možda radi tek o rezervnom mobitelu podnositelja zahtjeva za azilom. Ukoliko je unatoč skeniranju podataka s mobitela došlo do takve prijevare, moguće je, pozivajući se na paragraf 73 zakona o azilu, oduzeti već dodijeljeni status. Ali to se rijetko događa. 2016 je manje od 400 već dodijeljenih statusa azila povučeno.

Dakle, i ova metoda provjere identiteta i podrijetla pomoću skeniranja podataka s mobitela nije potpuna, ali ipak pouzdanija nego bez mobitela kao izvora informacija. Ipak otpor ovoj metodi postoji. "Društvo za prava na slobodu" (Gesellschaft für Freiheitsrechte e.V. - GFF) namjerava podignuti tužbu protiv ovog postupka.

07.09.2017. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno