« Hrvatska
objavljeno prije 2 mjeseca i 25 dana
RASPRAVA

Mirovinska reforma: 'Samo da ne bude gore'

Hrvatska već mjesecima intenzivno raspravlja o mirovinskoj reformi. Izmjene koje se naziru koncentrirane su na održivost teško bolesnog sustava, no izlječenju se nitko ne nada

Penzija se više ne čeka s veseljem
Penzija se više ne čeka s veseljem (Arhiva)
Više o

mirovinska reforma

,

umirovljenici

Reforma će biti u rujnu u sabornici, najavili su vladajući prije ljetnog raspusta, no do zaključenja ovog teksta službeni paket novih zakona nije pušten u savjetovanje s javnošću. Obrisi reforme objavljivani su u medijskim nastupima ministra mirovinskog sustava Marka Pavića. Detalje je iznosio sindikatima i umirovljeničkim udrugama, no što će se točno pred zastupnicima naći i kada, nitko pouzdano ne zna.

Zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja sugerirao je u programu javnog radija da Vlada namjerava otezati pa skratiti javnu raspravu na najmanju moguću mjeru kako bi se paket zakona o kojima će ovisiti mirovine današnjih radnika „na juriš" progurao kroz parlament. 

Ono što jest zamjetno je da su građani već pomalo umoreni medijskim analizama i nagađanjima te da se fokus premjestio s borbe za „mirovine za dostojanstven život" na „samo da ne bude gore".

Umirovljenici na socijalnom dnu

Da bi se razumjelo strahove budućih umirovljenika, valja pogledati kako žive sadašnji. Državno mirovinsko osiguranje isplaćuje trenutno 1.233.430 mirovina, dok je odnos broja umirovljenika i zaposlenih opasnih 1: 1,27. Svake godine, prema riječima ministra Pavića, nedostaje 17 milijardi kuna za pokrivanje mirovina, a koje se namiču iz državne kase.

Tih 17 milijardi kuna strašilo su za sve stariju glasačku bazu, a neizvjesnost mirovinskog sustava koristi se za „uštimavanje" biračke mašine još od referenduma za ulazak u EU. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.600 kuna. Samcu koji živi u unajmljenom stanu u Zagrebu to nije dovoljno za trošak najma i režija. Odjeća, kultura, a sve češće i hrana te lijekovi spuštaju se na dno liste prioriteta. No valja znati da ovdje govorimo o prosjeku te da je 53% hrvatskih umirovljenika potonulo ispod linije siromaštva pa su glad i život u negrijanim stanovima hrvatska svakodnevica.

Nepravde ostaju i povećavaju se

Napajanje takozvanih povlaštenih mirovina iz mase za radničke mirovine posebna je nepravda učinjena umirovljenicima, koju političari ne žele ni adresirati, a kamoli riješiti. Ne želi ju riješiti ni Plenkovićeva vlada svjesna da je riječ o socijalnoj bombi koja može srušiti bilo koji sastav Banskih dvora. Na nerazmjer prava koje imaju pojedine društvene skupine upozorila je i Europska komisija, dok se tek povremeno čuje da su mirovine zarađene radom - mirovine, a sve ostalo je nešto drugo i treba se financirati iz drugih izvora.

U tim mirovinama po posebnim propisima je i 71.366 braniteljskih s prosjekom od 5.615 kuna, ali i 662 mirovine bivših saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i ministara koje su dosegnuli prosjek od 9.587 kuna. Ipak, od svih povlaštenih mirovina najčešće se javno napadaju mirovine preživjelih partizana (čiji se prosječni radni staž ne razlikuje od radnog staža prosječnog umirovljenika) i njihovih udovica. Takvih mirovina je 12.312 i iznose u prosjeku 2.758 kuna.

Uz zadržavanje starih nepravdi, mirovinska budućnost donosi i neke nove. Produljenjem radnog vijeka i postepenim odlaskom u mirovinu sa 67 godina, što je promjena poticana na razini EU-a, hrvatski umirovljenik gubi zbog toga što živi 3 godine kraće od prosjeka Unije, a pokazatelji govore da se taj život dodatno skraćuje. Ministar se poziva na institut dugotrajnog osiguranika - oni koji imaju 40 godina radnog staža, kaže, moći će u mirovinu ranije. No istina je da se i njima odlazak u mirovinu, prema predstavljenim mogućim dijelovima reforme, pomiče sa 60 na 61 godinu života, odnosno 62 godine od 2027. godine.

Rasklimani drugi stup

Posebno se izazovnim pokazao drugi mirovinski stup zasnovan po modelu kapitalizirane štednje koji nije polučio uspjeh. Naime, prema važećem zakonu stariji umirovljenici koji su ulagali samo u prvi stup, imaju pravo na mirovinski dodatak od 27% kako bi ipak mogli preživjeti od prvoga do prvoga u mjesecu. Pokazalo se kako novi umirovljenici (rođeni 1962. godine i kasnije), koji nemaju taj dodatak, usprkos kapitaliziranoj štednji imaju mirovine niže za 600 kuna te da dostupni model pogoduje samo onima s iznimno visokim primanjima.

Plenkovićeva vlada se je dosjetila rješenja prema kojem će prilikom umirovljena građani svoju kapitaliziranu štednju moći predati državi koja će im u zamjenu dati dodatak od 27%. Ovakvom potezu protivi se financijska industrija, no podržava ga Sindikat umirovljenika Hrvatske koji naglašava špekulativnu narav drugog mirovinskog stupa pa se zalaže za jaku državnu mirovinu.

S posla na... posao

Što će konkretno mirovinska reforma donijeti blagajnici domaćeg trgovačkog lanca koja ima plaću oko 4.600 kuna neto, za sada nitko pouzdano ne zna. Vjerojatno će raditi dulje, ako joj to zdravlje bude dopuštalo, za mirovinu koja neće prelaziti visinu mirovina njenih ranije umirovljenih kolegica. Bude li zdrava i vitalna, vjerojatno će u mirovini morati dodatno raditi kao spremačica ili u rastućoj niši sive ekonomije - njezi teško bolesnih. Naime, u Hrvatskoj je tek nekim kategorijama umirovljenika dopušten rad i zadržavanje mirovine.

Sada ministar najavljuje da će omogućiti svim umirovljenicima sudjelovanje na tržištu rada i zadržavanje mirovine, ako budu radili pola radnog vremena. Time se bi se trebao ublažiti i sve veća nestašica radne snage u državi koja trpi težak demografski gubitak zbog iseljavanja mladih. Starci će, čuje se u raspravama, raditi za starce. Radnički sindikati se protive ovakvom rješenju, jer umirovljenike smatraju nelojalnom konkurencijom. Poslodavci, kao i udruge umirovljenika, pozdravljaju takvu odluku i kažu da je tržište rada spremno prihvatiti umirovljenike.

Oni pak nostalgično spominju neka druga vremena u kojima su njihovi roditelji mogli živjeti od mirovine. Ne raskošno, ali uz plaćene račune i pun hladnjak. „Nisam radila 40 godina da bih sada u starosti prodavala sladoled ili okretala bolesnike starije tek koju godinu od mene", komentar je objavljen na umirovljeničkom portalu koji opisuje sraz očekivanja od mirovine i surove stvarnosti. Ali i razočaranja državom koju su izgradili, a koja na njih danas gleda kao na teret.

Piše: Siniša Bogdanić/DW
24.09.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno