Tri dana do završetka sastanka na vrhu o borbi protiv klimatskih promjena u Kopenhagenu ministri okoliša imaju 48 sati na raspolaganju da pronađu izlaz iz slijepe ulice u koju su zapali pregovori.

Organizatori su najavili da će ministri okoliša raditi do kasno u noć kako bi približili stajališta do četvrtka kada će 130 svjetskih čelnika službeno zatvoriti konferenciju započetu 7. prosinca.

"Ostvarili smo znatan napredak u velikom broju područja no to nije dovoljno ... mi smo u vrlo važnoj fazi", rekao je Yvo de Boer, čelnik agencije za klimu Ujedinjenih naroda.

Dokument kojeg u Kopenhagenu trebaju prihvatiti izaslanici iz više od 190 zemalja, trebao bi zamijeniti Protokol iz Kyota, prvi važeći svjetski sporazum o smanjenju plinova s učinkom staklenika.

No, razgovore su u ponedjeljak nakratko prekinule siromašne zemlje optužujući bogate države da nastoje izbjeći preuzete obveze o smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Naime, Protokolom iz Kyota kojega važnost istječe 2012., bogate, industrijski najrazvijenije zemlje dužne su smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova. Novim dokumentom iz Kopenhagena u tu bi se obvezu uključile i zemlje u razvoju koje pak pozivaju bogate da oni snose troškove prilagodbe na nove, obnovljive energije.

Prošli tjedan siromašni su ocijenili beznačajnom svotu od 7,2 milijarde eura koju je Europska unija obećala kao kratkoročnu pomoć za prilagodbu najsiromašnijima.

Agencija Reuters prenosi da su iz nacrta teksta izostavljene brojke o dugoročnim globalnim ciljevima i kvotama smanjenja stakleničkih plinova do 2020. Organizatori tvrde da te brojke ubacile bi se naknadno ako se sporazum prihvati.

Indijski ministar okoliša Jairam Ramesh strahuje da bi razgovori mogli propasti zbog "ozbiljnih" neriješenih pitanja. Kopenhaški summit još nije dogovorio nikakve svote koje bi bogati trebali izdvojiti za zemlje u razvoju, a Japan je zasad ponudio do 10 milijardi dolara za iduće tri godine. (hina/metro-portal)