Samo nekoliko mjeseci bilo je dovoljno da Europu potpuno zahvati ledeno doba kroz koje je prošla prije otprilike 12.800 godina. U periodu poznatom kao mlađi drijas, sjevernu hemisferu pogodilo je mini ledeno doba poznato i pod nazivom 'big freeze'. Ono je bilo potaknuto usporavanjem golfske struje, potrajalo je oko 1.300 godina, a u njegove poznate ljudske žrtve spada primjerice Clovis kultura iz Sjeverne Amerike.

Donedavno se, na temelju leda s Grenlanda, smatralo da je tom malom ledenom dobu trebalo najmanje deset godina da u hladnoću okuje sjevernu Zemljinu polutku. Međutim, William Patterson i njegovi kolege s kanadskog sveučilišta Saskatchewan smatraju da podaci iz njihovog istraživanja mogu srušiti dosadašnja uvjerenja, javlja New Scientist.

Kanadski znanstvenici proučavali su uzorke mulja i blata iz Lough Monreagha u zapadnoj Irskoj, a podijelili su ih na periode od oko tri mjeseca taloženja što je najdetaljnije istraživanje do sada.

Uz to, uspjeli su izraditi stroj uz pomoć kojega fosile školjaka mogu rezati na debljinu od 0.05 mikrometara što im pak omogućava da odrede prosječnu temperaturu i stanje klime gotovo u dan unazad 400 milijuna godina.

Ugljični izotopi iz irskih uzoraka otkrili su ima koliko je ondašnje jezero bilo produktivno, dok su im izotopi kisika dali podatke o prosječnim temperaturama i količini padalina.

"Učinak bi bio kao da danas Irsku 'premjestite' na arktički Svalbard", kaže Patterson. Derek Vance s bristolskog sveučilišta i Hans Renssen s amsterdamskog sveučilišta Vrije slažu se da je tijekom mlađeg drijasa došlo do nagle promjene klime i to u periodu ne dužem od 1 godine što drastično mijenja shvaćanje progresije ledenih doba.Iznenađujući podaci govore kako je na samom početku 'big freezea' temperatura drastično pala i uzrokovala zaustavljanje produktivnosti jezera u samo nekoliko mjeseci.

Uzorci iz Irske pokazali su i kako je za klimatski oporavak od nagle promjene bilo potrebno oko dva stoljeća.

Iako iznenađeni znanstvenici ne smatraju da nove spoznaje predstavljaju nešto novo, barem u geološkom pogledu jer su slične situacije u povijesti Zemlje već zabilježene i poznate.

Mlađi drijas nastupio je u trenutku kada se tadašnji ledeni pokrov Kanade raspao na rubovima i premjestio velike količine leda i hladne vode u sjeverni Atlantik. To je snizilo temperaturu i salinitet oceana i zaustavilo njegove velike struje uključujući i golfsku. Dvije studije objavljene 2006. godine pokazale su da je do ponavljanja istog scenarija došlo i prije oko 8.200 godina, a rezultati su bili jednaki - naglo zahlađenje odnosno mini ledeno doba.

Neki klimatolozi smatraju da bi se isto moglo dogoditi i sada ukoliko dođe do naglog topljenja grenlandskog ledenog pokrivača. Intergovernmental Panel on Climate Change to je odbacio u izviješću iz 2007. uz tvrdnju kako je malo vjerojatno da će do toga doći tijekom ovog stoljeća.