Svjetski summit o hrani koji u ponedjeljak počinje u Rimu, trebao bi uz pozive glavnog tajnika UN-a i pape Benedikta XVI. dati nov poticaj borbi protiv gladi koja pogađa više od milijardu ljudi, no zbog izostanka čelnika G8 vjerojatno neće polučiti željeni uspjeh.

Papa Benedikt XVI. i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon održat će ključne govore na summitu koji će završiti u srijedu u sjedištu Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Više od 60 šefova država i vlada sudjelovat će na skupu koji treba dogovoriti porast ulaganja u poljoprivredu i međunarodne mjere za borbu protiv gladi i neishranjenosti te prihvatiti Deklaraciju, navodi FAO na svojim internetskim stranicama.

FAO je otvorio online kampanju na adresi www.1billionhungry.org i pozvao javnost da potpiše poziv za iskorijenjivanje gladi i da se "štrajkom glađu bori protiv gladi", u subotu 14. i nedjelju 15. studenoga u znak solidarnosti s onima koji nemaju što jesti.

Direktor FAO-a Jacques Diouf počeo je 24-satni štrajk glađu u petak navečer, piše ta UN-ova agencija koja će u sklopu summita održati i odvojene rasprave o tome kako smanjiti utjecaj recesije na sigurnost hrane, o klimatskim promjenama kao prijetnji poljoprivredi i mjerama za jačanje ruralna razvoja i prosperiteta malih uzgajivača.

U najavnim tekstovima, svjetske novinske agencije upozoravaju na izostanak gotovo svih čelnika G8 (skupine industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta), s izuzetkom talijanskog premijera Sivija Berlusconija.

"U borbi protiv gladi možemo pobijediti" povećanjem proizvodnje hrane za 70% kako bi se moglo nahraniti više od 9 milijardi stanovnika koliko će ih biti 2050. godine, citira francuska agencija AFP Dioufa koji drži da to "to nije utopija" jer su neke zemlje uspjele.

S time se ne slažu nevladine udruge koje upozoravaju da će skup biti puko "rasipanje novca i vremena" i podsjećaju da su čelnici G8 obećali uložiti 20 milijardi dolara u poljoprivredu kroz tri godine. Međutim, čak 44 milijarde dolara u poljoprivredu trebalo bi uložiti i to svake godine, umjesto sadašnjih 8 milijardi dolara, prenosi AFP.

Globalizacija najteže pogađa siromašne nacije

U posebnu izvješću o državama koje su iskorijenile glad i onima koje su na tom ispitu pale Reuters piše da je Brazil pobjednik u borbi protiv gladi jer je za 73% smanjio neishranjenost djece i proveo redistribuciju obradive zemlje uz mjere poticaja malim uzgajivačima.

Kina je za trećinu smanjila broj gladnih financirajući siromašne poljoprivrednike i ruralnu infrastrukturu. Iako ima 9 posto obradive zemlje Kina hrani 1,3 milijarde svojih stanovnika, od kojih je manje od 9 posto gladnih.

Gana je jedina zemlja subsaharske Afrike koja je ispunila Milenijski cilj da do 2015. prepolovi broj gladnih. Pomažući male poljodjelce smanjila je broj gladnih s 5,4 miljuna u 1990., na 1,9 milijuna 2005.

Malavi je udvostručio proizvodnju hrane u tri godine i broj gladnih smanjio s 45 na 29% od 2004. do 2006., a k tomu je izrastao u prvu afričku izvoznicu kukuruza.

Iako je Indija jedna od vodećih novih gospodarstava, 30 milijuna njezinih stanovnika gladuje, a zbog trenutačne suše 46% njezine djece ima ispodprosječnu težinu.

Etiopija je kronično neishranjena zemlja u Africi sa 7,5 milijuna gladnih zbog neuspješne agrarne reforme, ali stanje je najgore u Demokratskoj Republici Kongo u kojoj 76% ljudi kronično gladuje zbog ratova, nereda i nasilja.

U zasebnu tekstu o uzrocima gladi, Reuters na temelju podataka UN-a piše da je broj gladnih porastao za 100 milijuna 2009., zbog financijske krize i rasta cijene hrane, zbog opadanja ulaganja u poljoprivredu i globalnog zatopljenja koje donosi pad produktivnosti.

Globalizacija je velik uzročnik gladi jer najteže pogađa siromašne nacije koje su prisiljene ukidati pomoć malim poljodjelicma i otvoriti svoja tržišta jeftinoj uvezenoj robi. (hina/metro-portal)