Veličanstvena kulisa: Plavetnilo neba kasnog ljeta ogledava se u Uredu njemačke vlade. Kancelarka cijeli tjedan nije tu. Ona se u Varšavi sastala s poljskom premijerkom Beatom Szydlo. Prije toga je bila s francuskim predsjednikom Hollandeom i talijanskim premijerom Renzijem a posjetila je i Talinn i Prag.

"Kako joj to sve uspijeva?" - je pitanje koje se u tom kontekstu stalno postavlja, posebno kada se radi o 20.000 km koje je preletjela za četiri dana. Tako je bilo prošle zime, kada je putovala između Moskve i Ottawe. Ne bismo se međutim trebali brinuti za kancelarku. Za nju se kaže da je žilava kao i to da svaku slobodnu minutu iskoristi da zadrijema. No tijekom ovog tjedna nije se morala boriti s različitim vremenskim zonama a i prešla je samo 7000 km za pet dana. Ali razlog za putovanje bio je puno osjetljiviji. Morala je stvoriti preduvjete za uspješnu suradnju unutar EU-a. A tu je dovoljno razloga za zabrinutost.

Prvi samit EU-a bez Velike Britanije

U rujnu se održava prvi samit EU-a bez Velike Britanije. Preostale članice EU nemaju jedinstven stav o tome kako se odnositi prema ovoj zemlji. To nije dobro. Tako se dakle kancelarka najprije sastala s Hollandom i Renzijem na nosaču aviona pred talijanskim otokom Ventotene. Hollande je upozorio na opasnost "podjele i rascjepkavanja" EU-a i zatražio nove impulse. On i Renzi spadaju u političare, koji priželjkuju da se načini odlučan rez u odnosu na Britance, jasna granica između onih koji pripadaju i koji ne pripadaju EU. Angela Merkel bi se ovim najradije pozabavila polako i u miru. Nakon susreta jedva da je bilo nekih izjava na ovu temu.

Dva dana kasnije ona se u Talinnu se sastala s estonskim premijerom Taavi Rõivasom. Ni ovdje nije htjela predstaviti rezultate susreta, ali ono što zapravo želi i što je i cilj odlaska na sjever Baltika je da se malim članicama EU pruži osjećaj da se i one nešto pitaju. "Ovo je faza u kojoj slušamo, razvijamo razumijevanje i učimo jedni od drugih", kaže ona. Rõivas joj se zahvaljuje tražeći snažniju ulogu Njemačke u budućoj EU. Izvan palače desno orijentirani aktivisti zvižde kancelarki - zbog njene politike prema izbjeglicama.

U Pragu, njenoj sljedećoj stanici, dočekalo ju je opet mnogo prosvjednika, i to opet zbog izbjeglica i Merkeličinog zahtjeva za europske kvote za preraspodjelu. Češki premijer Bohuslav Sobotka jasno joj kaže: "Ne možemo glasati za nikakav mehanizam, kojim se inzistira stvaranje obavezujućih kvota za preraspodjelu izbjeglica". Merkel ga je saslušala i nastavila putovanje.

Varšava i Višegradska grupa

Kancelarka se našla sa svim članicama Višegradske grupe u Varšavi. Premijer Sobotka je ponovo bio prisutan ali i njegove kolege po funkciji iz Poljske, Slovačke i Mađarske. To su najveći protivnici Merkeličine politike prema izbjeglicama i njenih kvota. Mađarski premijer Viktor Orban iskoristio je termin kako bi snažno odbacio svaku formu dobrodošlice prema izbjeglicama. On želi da se ukinu briselski zaključci o preraspodjeli izbjeglica. Orban teži novoj i tehnički bolje opremljenijoj granici koja bi štitila njegovu zemlju od izbjeglica. "Tako bismo mogli istodobno zadržati i više stotina tisuća izbjeglica", rekao je on mađarskim medijima.

Merkel je ručala sa svoja četiri kritičara, primijenivši svoju metodu "slušanja, razumijevanja i učenja jednih od drugih". Istog dana u petak navečer tjedan diplomacije se nastavio, no ovaj put na domaćem terenu, u gostinskom dvorcu Njemačke vlade Mesebergu pored Berlina. Gosti malo manje žilavi ali nipošto u potpunosti na Berlinskoj liniji: premijeri Nizozemske, Švedske, Finske i Danske. U subotu je ostao još i radni ručak u istom dvorcu, samo s drugim gostima: premijerima Slovenije , Bugarske i Hrvatske. Ni nakon ovog termina nije predviđena izjava za medije. Sve u svoje vrijeme. Kancelarka je susrela 15 premijera tijekom jednog tjedna. Iako je ovo zapravo vrlo teški radni tjedan za Angelu Merkel je to samo zagrijavanje. Stres manje ili više - bitno je da ona sada zna što tko misli i s kim se može računati. To će joj pomoći da polako razradi svoju strategiju za samit u Bratislavi koji, ako zbog ničeg drugog, a ono zbog odsustva Velike Britanije, spada u kategoriju „povijesni".