Mediteranska kuhinja više nije zdrava kao nekad
Maslinovo ulje, riba i svježe povrće glavne su namirnice mediteranske kuhinje koja, čini se, nije baš tako zdrava kao što se mislilo

Španjolska studija srušila je mit o zdravoj mediteranskoj prehrani: način na koji danas shvaćamo i primjenjujemo načela mediteranske kuhinje ne štiti od srčanih i drugih zdravstvenih problema. Naprotiv, rizik od oboljenja je kod stanovništva Sredozemlja jednak riziku u SAD-u i veći od onog u Velikoj Britaniji.
Istraživanje je provedeno u Malagi i obuhvatilo 2270 ispitanika. "Suprotno očekivanjima, većina ispitanika je imala prekomjernu tjelesnu težinu i povišenu razinu kolesterola", piše voditelj studije Ricardo Gomez-Huelgas u časopisu "International Journal of Clinical Practice".
Kardiovaskularne bolesti su među glavnim uzrocima smrti u razvijenim zemljama - smrtonosne su za svakog trećeg Španjolca. U rizičnu skupinu se ubrajaju muškarci, a ključni faktori su: starost, cigarete, alkohol, masne naslage, kolesterol, dijabetes i nezdrava prehrana. Dok na neke faktore (starost) ne možemo utjecaji, drugi u velikoj mjeri ovise o nama samima.
Manje fizičkih poslova, više kalorija
Kao idealan primjer dobre prehrane dosad se navodila upravo prehrana koja potječe iz zemalja Sredozemlja. Tvrdilo se da ljudi, s jedne strane, živo opuštenije, te se istovremeno kvalitetnije hrane, s lokalno uzgojenim voćem i povrćem, maslinovim uljem i razmjerno velikim količinama ribe.
Znanstvenici sada upozoravaju da takav pogled na mediteransku kuhinju danas više ne vrijedi. "Postojeća istraživanja su vrlo stara, a ispitanici velikim dijelom potječu iz ruralnih krajeva", napominje Gomez-Huelgas.
"Život se dosta promijenio u proteklih 40 godina. Ljudi se više ne bave fizičkim poslovima, ali se i dalje hrane vrlo kalorično, kao da su cijeli dan radili na polju. Promijenio se i način konzumiranja namirnica, a proširile su se i nezdrave navike poput pušenja i cjelodnevnog sjedenja", objašnjavaju španjolski znanstvenici.
Posebnu rizičnu skupinu za kardiovaskularne bolesti čine slabije obrazovane osobe s manjim prihodima. Najveći broj pušača i pretilih osoba potječe upravo iz tog društvenog sloja pa bi se smrtnost, tvrde znanstvenici, mogla smanjiti već učinkovitijom edukacijom.