« Hrvatska
objavljeno prije 11 godina
PROBLEMI

Maturanti ogorčeni državnom maturom iz hrvatskog jezika

Redakcija cijeli dan prima mailove ogorčenih maturanata koji su precizno nabrojali sve pogreške ispitu

Problemi s državnom maturom iz hrvatskog jezika
Problemi s državnom maturom iz hrvatskog jezika (Arhiva)
Više o

državna matura

,

hrvatski jezik

,

greške

Cijeli dan primamo pisma maturanata koji su zgroženi količinom grešaka i čudnovatih pitanja u ispitu iz hrvatskog jezika na državnoj maturi. Iz hrpe mailova odabrali smo jedan za koji smo uvjereni da je na najprecizniji način pobrojao probleme, iako ih prema drugim pismima ima još.

Evo pisma maturanta:

Želim Vam se ovim putem obratiti i izraziti svoje mišljenje u ime većine maturanata koji su pisali državnu maturu iz hrvatskoga jezika u petak, 31. svibnja 2013. godine. Ne bih želio raspravljati o situaciji sa ispitnim koordinatorima, već o problemima uzrokovanim provedenim ispitom.

1. Autor pjesme „Nemoj, nemoj, ma Ljubice", Ivan Bunić Vučić, uopće nije naveden u ispitnome katalogu za hrvatski jezik (šk.god. 2012./2013.), kao takvog nije bilo potrebno poznavati njegovo stvaralaštvo, a isto tako ni interpretirati njegove pjesme. Uz polazni tekst bilo je postavljeno nekoliko pitanja, koja, ponavljam, nisu smjela biti postavljena bez prethodne najave samog autora u katalogu. (U katalogu je navedeno koje je autore potrebno poznavati, kao i njihovo stvaralaštvo i interpretaciju pjesama.)

2. U polaznome tekstu Miroslava Krleže, „Povratak Filipa Latinovicza" trebalo je odrediti uzrok smrti T. Mice. U plaznome tekstu jasno piše („...prerezala je sebi Mica Trebarčeva pupak srpom rđavim, pak se zapalila sva i umrla u najvećim mukama...") ,dok se u nastavku opisuje daljni tijek radnje. Odgovor na pitanje nije moguće ponuditi iz razloga što glavni uzrok smrti nije jasno naveden. Ukoliko je hrđavost srpa naštetila Mici, pitanje u kojem se dovodi mogućnost upale gotovo je nemoguće postaviti, dok teorija o požaru donekle drži vodu. Sam način postavljenog pitanja kao takav nije razumljiv i u njemu se ne prepoznaje bilo kakvo razumijevanje teksta.

Uz uzrok smrti postavlja se i pitanje Šepavog. U polaznome tekstu jasno piše („ ...sa svinjama neku noć iz šume, kako je Šepavi preskočio plot kod stare Mikleuške i otkasao niz cestu. Da li je bio potkovan, to svinjar Miško ne zna..."), iz čega se jasno može zaključiti da je Šepavi (uz pitanje o potkovi) bio konj.

3. U polaznome tekstu E.A.Poea, „Crni mačak" bilo je potrebno odrediti raspoloženje pripovjedača tijekom kojeg iznosi svoje stavove i mišljenja vezana uz njegov psihički problem - alkohol. U polaznome tekstu jasno piše da se autor srami, dok se u nastavku teksta opisuje pripovjedačevo ponašanje prema samoj okolini. Odgovor na pitanje nije moguće ponuditi iz razloga što pripovjedač u prvome dijelu teksta daje čitatelju do znanja da ga je sram zbog nastale situacije, a u nastavku ravnodušno priča o svojim osjećajima. Postavljeno pitanje može imati dva točna odogvora, jer nije jasno naznačeno u kojem se trenutku pripovjedač osjećao posramljeno, a u kojem ravnodušno.

4. U 62. pitanju potrebno je prepoznati naznačeni glagol. U slučaju rečenice „U Hrvatsku se moraš vratiti", glagol moraš u obliku je imperativa, ali je u kontekstu rečenice izražen kao imperativ u prezentu i kao takav nije adekvatno usvojen u sadržaj ispita.

5. U polaznome tekstu Vergilija, od pristupnika se u 10. pitanju traži prepoznavanje osobe ili naroda spašenog voljom bogova. Iz polaznoga teksta možemo zaključiti da prema sljedećem sadržaju (...tad spaseni voljom božanskom, nesklonom trojanskom rodu, Sinon otvori kradom onaj omorikov zatvor i napolje pusti Danajce.), nije moguće odrediti vrstu riječi spaseni. Riječ spaseni se u kontekstu jednako odnosi na Sinona (spaseni Sinon) isto kao i Danjace (spaseni Danjaci) i kao takav predstavlja dvosmislenost postavljenog pitanja.

Mišljenja sam da su mediji (ne svi, ali većina) danas veoma cenzurirani i ne nastoje pomoći učenicima, kojima je ovo jedno od najstresnijih razdoblja života, a kamoli građanstvu koje živi u potpunoj zabludi. Matura je standardizirana i kao takva, po zakonu mora odgovarati danom ispitnom katalogu. Odstupanje od gradiva ispitnog kataloga i onoga koje uopće u njemu nije navedeno, smatra se prekršajnim i kaznenim djelom. Obzirom da nitko nema u cilju zbog nerazumljivih pitanja završiti na subu, preostali su nam jedino mediji kao sustav prenošenja informacija.

Prisjetimo se da je na ispitu prošle godine bilo poništeno pet pitanja, koja također zbog svoje nerazumljivosti nisu odgovarala nastavnom gradivu. Nova v. d. ravnateljica Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Alenka Buntić Rogić svojim pojavljivanjem u medijima nije dala nikakvu potporu maturantima niti tražila njihovo mišljenje vezano uz ovaj ispit, što je krajnje neprihvatljivo, jer je na kraju krajeva i sam gosp. Sirovatka prošle godine sam donio adekvatnu odluku o poništenju nekoliko pitanja na ispitu državne mature.

Naša je dužnost da se borimo za svoja prava, koja su, smatram, većim dijelom ovog ispita prekršena. Ispitivanje autora koji uopće nije naveden u katalogu, a kamoli poznavanje i interpretiranje njegovih djela ukazuje na nedovoljnu metodološku obradu provedenih ispita državne mature, uzrokovanu izvanrednom odgodom ispita. Još jednom bih posebnu pažnju obratio na pjesmu I.B.Vučića koja odstupa od nastavnog gradiva i kao takva nije navedena u katalogu. (napomena: sadržaj ispita je u skladu s katalogom, osim autora I.B.Vučića čije stvaralaštvo nije bilo potrebno poznavati, a pogotovo ne interpretirati)

Srdačno Vas molim da nam izađete u susret, reagirate i olakšate već bezobrazno nametnuti sustav vrednovanja našeg znanja u kojemu već drugu godinu zaredom nalazimo velik broj pogrešaka.

Kako pristupnici ni ove godine ne bi trpjeli štetu, tražim da se navedena pitanja ponište ili priznaju u skladu sa odlukom, uz dodatno obrazloženje ispitne komsije.

03.06.2013. 21:21:00
Novi komentar
nužno
nužno