Kampanja i prijedlog Prop 19 otvorili su jednu od najžešćih debata modernog društva - kamo točno spada marihuana? Postoje mnoge kontroverze oko ove teme, a različite agencije i istraživanja daju različitu sliku. No jedno izvješće smatra se spasonosnim: "Marihuana i medicina: Određivanje znanstvene osnove". Ovaj sveobuhvatan pogled publiciran je još 1999., od strane vrlo cijenjene nevladine organizacije u SAD-u, Medicinskog instituta, te služi kao primaran izvor informacija o rizicima i koristima koji se navode u ovom članku.

Rizici po zdravlje - mitovi i stvarnost

Esencijalna pitanja su: da li aktivni sastojak marihuane poznat kao kanabinoid ili THC ima medicinske vrijednosti? Da li rizici nadmašuju dobrobiti? Te da li THC može ponuditi rješenje za medicinske probleme koje ne nude drugi lijekovi na tržištu? U svrhu debate, nekoliko zdravstvenih rizika često se ističe:

Predoziranje marihuanom - ne postoje dokazi da je itko preminuo poradi predoziranja ovom biljkom, no to ne isključuje mogućnost neugodnih efekata i nuspojava kada se konzumiraju velike količine. Usporedbe radi, predoziranje alkoholom uzrokuje 5000 smrti godišnje. Ovo se često navodi kao razlog da je marihuana sigurnija od ostalih droga.

Pamćenje - marihuana utječe na kratkotrajno pamćenje, ali samo tijekom intoksikacije. Pokazalo se da THC ima negativan efekt na memoriju, a kronična zlouporaba marihuane može izazvati i trajne posljedice.

Ovisnost - glavni prigovori koji idu na račun marihuane jesu 1. medicinska korist je već zamijenjena sigurnijim alternativama, i 2. marihuana stvara ovisnost. Oba prigovora mogu se pobiti: već postoji mnoštvo lijekova koji imaju isti učinak kao i postojeći na tržištu, pa svejedno dobiju odobrenje. Čak i oni koji su potencijalno visoko ovisni nemaju osnovu za legalnu klasifikaciju među droge. S druge strane, dokazano je da marihuana ne stvara fizičku ovisnost, a može potencirati samo psihičku.

Imunološki sustav - kada bi konzumiranje marihuane potiskivalo aktivnost t-limfocita u krvi, utjecalo bi na sposobnost tijela da se bori protiv infekcija. Ovo bi ljude izložilo infekcijama i bolestima koje imaju imunosupresivne učinke, poput HIV-a i limfome. Ipak, podaci ne podržavaju ovakve pretpostavke. Ono što podržavaju, jest blago narušavanje imuniteta pluća zbog pušenja.

Karcinom - smatra li se THC kancerogenom supstancom? Ne prema dvije priznate agencije: Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka i Američkom nacionalnom toksikološkom programu. Ipak, isto se ne može reći za pušenje marihuane, jer dim iz gorivih dijelova biljke ima slične opasne i potencijalno kancerogene kemikalije kao i dim cigarete.

Efekt ohrabrivanja - vodi li marihuana težim drogama? Većina studija pokazuje da ljudi koji su probali droge poput kokaina i heroina često dijele istu prošlost eksperimentiranja s marihuanom. No, implikacija da marihuana potiče ljude da probaju teže droge nije dokazana, a može poslužiti i kao alternativa opasnijim drogama.

Potencijalne koristi

Nema dokaza da je marihuana lijek za bilo što, no može olakšati simptome poput boli i mučnine, koje uzrokuju razne bolesti.

Ublažavanje boli - receptori koji omogućuju prijenos kanabinoida su zapravo dio najraširenijeg sustava receptora u tijelu. Ne samo da je tijelo prirodno podešeno za ove molekule, već i od njih ima veliki efekt - brojne studije pokazale su da kanabinoidi pomažu redukciji boli i ostalih stresnih simptoma.

Reduciranje mučnine - neki obilici kemoterapije uzrokuju jake mučnine i povraćanje, a THC i marihuana pokazali su se kao lijek koji pomaže. Pušenje marihuane daje željene efekte vrlo brzo, te može pomoći u olakšavanju ovih simptoma.