Ranije u utorak predsjednik Macron predvodio je mini svečanost jer prvi put od 1945. vlasti su otkazale vojnu smotru duž avenije Elizejskih poljana, koja se tradicionalno održava na nacionalni praznik Dan pada Bastille 14. srpnja 1789., čime je počela Francuska revolucija.

Plan oporavka francuskoga gospodarstva predstavljat će "najmanje 100 milijarda eura", osim 460 milijarda već angažiranih od početka epidemije, rekao je u intervjuu iz predsjedničke palače.

Mladi ljudi bit će prioritet, u samom središtu mjera za poticaj gospodarstva, najavio je i predstavio to kao "izuzetne mjere koje će potrajati dvije godine".

Za zapošljavanje mladih poslodavci će biti rasterećeni doprinosa, napose za niskokvalificirane.

"Maske će biti obvezne u svim (zatvorenim) javnim prostorima" i mjera će vjerojatno stupiti na snagu 1. kolovoza", rekao je Macron u intervjuu emitiranom nakon svečanosti i pohvala vojsci, zdravstvenoj i drugim bitnim službama koje su bile na prvoj crti obrane od covida-19.

Četrnaest uglednih liječnika u subotu je zatražilo "obvezno nošenje maske na svim javnim mjestima u zatvorenom prostoru" kako bi se izbjegao novi val.

Pokazatelji govore da "epidemija pomalo ubrzava" u Francuskoj, jednoj od najteže pogođenih europskih država s gotovo 200.000 zaraženih i gotovo 30.000 mrtvih, prema podacima američke sveučilišne bolnice Johns Hopkins University.

"Moramo spriječiti i pripremiti se" za novi val ako se pojavi, rekao je Macron pa ustvrdio "Bit ćemo spremni".

Najavio je i testove na covid dostupne svima, bez potrebe da ih propiše liječnik.

Najveći izazov za Francusku u idućih šest mjeseci je očekivan val nezaposlenosti jer su tvrtke bile prisiljene otpuštati, rekao je i zato priprema projekt da ublaži taj udarac, posebno za mlade koji se pojavljuju na tržištu ovog ljeta po završetku školovanja.

Macron je rekao da neće biti povećanja poreza i pozvao je tvrtke na suzdržanost pri isplati dividende jer će one možda morati rezati plaće radnicima.

Rekao je nadalje da njegova mirovinska reforma zahtijeva preinake i da se vlada ponovno mora usredotočiti na financiranje mirovinskog sustava nakon gospodarske krize izazvane pandemijom.

Najava mirovinske reforme potaknula je lani masovne prosvjede "žutih prsluka" te je vlada od nje odustala, ali Macron je sada naglasio da je mirovinska reforma Francuskoj potrebna idućih godina, te unatoč protivljenju sindikata i poslodavaca vjeruje da je predloženi sustav dobar.