Mnogi Nijemci su sve više frustrirani zbog pandemije koronavirusa. Mjesecima su strpljivo čekali, ali cijepljenje se oteže i Njemačka se po tempu vakcinacije ne može usporediti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom ili Velikom Britanijom. Redovito i jednostavno testiranje i dalje nije moguće, a usprkos velikim ograničenjima i lockdownu broj infekcija raste. Proći će sigurno još nekoliko mjeseci dok se ne cijepe svi oni koji to žele.

Političari su na početku trećeg vala pandemije zbog sve većeg nezadovoljstva odlučili usvojiti i neke olakšice, ali s obzirom na razvoj situacije i porast broja infekcija vjerojatno će opet morati posegnuti za ograničenjima.

Zbog toga se velike nade polažu u aplikaciju „luca", koja bi uz službenu (Corona-Warn-App, CWA) aplikaciju za upozoravanje na koronavirus, ona bi trebala pomoći njemačkoj vladi da ponovo korak po korak vrati društveni život u kakvu-takvu normalu.

Ovo su odgovori na najvažnija pitanja:

Kakva je razlika između aplikacije „luca" i Corona-Warn-App?

Usprkos velikim kritikama, aplikacija za upozoravanje na koronavirus (CWA) i dalje se smatra jednom od najvažnijih komponenti u suzbijanju pandemije, jer je njezin cilj razbijanje lanaca zaraze.

Kod ove aplikacije zaštita podataka igra središnju ulogu. Ona funkcionira u potpunosti bez korištenja osobnih podataka, i to samostalno preko bluetootha, a korisnik ostaje anoniman čak i za zdravstvene službe.

Aplikacija obavještava korisnika o riziku u slučaju da se u blizini nađe neka inficirana osoba, pod uvjetom da ta osoba također koristi aplikaciju. Nakon upozorenja korisnik bi se trebao testirati. Ako test bude pozitivan, u aplikaciju bi trebalo unijeti i taj podatak. Iako se aplikacija konstantno dorađuje, ona i dalje ima manjkavosti po pitanju pouzdanosti. Ponekad prođe i nekoliko dana dok pozitivan rezultat testa „dođe" do osobe s kojom se bilo u bliskom kontaktu.

Aplikaciju u međuvremenu koristi više od 26 milijuna ljudi u Njemačkoj. U međuvremenu je dostupna na 26 jezika i moguća je prekogranična procjena rizika u nekim zemljama Europske unije.

Kako funkcionira „luca"?

Od korisnika se traži aktivna uloga: prilikom instaliranja aplikacije mora se u svom profilu upisati i ime odnosno broj telefona. Na temelju toga aplikacija napravi QR-kod, koji se mijenja svake minute. I koji se onda koristi u konkretnim, svakodnevnim situacijama.

Na primjer, prilikom ulaska na neki događaj ili u restoran, korisnik skenira QR-kod. „Luca" tako prikuplja podatke tko je, gdje i kada bio. Umjesto da se popunjava ceduljice u restoranu ili kod frizera (u nadi da se na końcu ipak upisuju pravi podaci), u ovom slučaju se korisnik registrira digitalno.

Kod privatnih sastanaka i druženja, QR-kodovi se razmjenjuju naizmjenično. Tako se stvara neka vrsta „otiska prsta" tog konkretnog susreta i onda se kontakti mogu kasnije i pratiti.

Mjesta koje neka osoba posjeti ostaju 30 dana u bazi podataka. Ali, prema riječima operatera, ime i kontakt-podaci nisu vidljivi. I tu je razlika u odnosu na liste koje se ispunjava u restoranima ili drugim lokacijama.

Koliko su podaci sigurni?

S obzirom na to da je zaštita osobnih podataka bila od središnjeg značaja u kreiranju aplikacije za upozoravanje na koronavirus, ne prikupljaju se ni osobni podaci a ni mjesta na kojima se korisnik kreće, tako da se ne može napraviti profil kretanja onih ljudi koji koriste aplikaciju.

Službena aplikacija za upozoravanje na koronu je namjerno napravljena kao decentralizirani sustav. Podaci se ne čuvaju nigdje centralno, a čak i zdravstvene službe nemaju pristup podacima. Ovaj argument je bio jedan od najvažnijih kako bi se zadobilo povjerenje građana.

I operater „luce" obećava sveobuhvatnu zaštitu podataka. Svi podaci bi trebali biti kodirani i pohranjeni isključivo u Njemačkoj. Tako bi se osiguralo da se podaci ne zlorabe u komercijalne svrhe.

Kako „luca" surađuje s državnim službama?

Službenu aplikaciju za upozoravanje na koronavirus razvile su kompanije SAP i Deutsche Telekom. Nasuprot tome aplikaciju „luca" razvio je privatni, komercijalni operater - berlinski „culture4life GmbH". Kod ovog operatera su angažirani i neki kulturni radnici, poput članova benda „Fantastična četvorka" (Die Fantastischen Vier). Software je djelo berlinske startup-firme „neXenio GmBH".

Iako „luca" nije službena državna aplikacija, operater želi sustav povezati s državnim, i to je ono što ovu aplikaciju razlikuje od drugih. Tako bi u slučaju infekcije zdravstvene službe odmah mogle stupiti u kontakt sa zaraženom osobom. Uz pomoć TAN-a (transakcijski broj) osoba dragovoljno „dijeli" listu mjesta na kojima je ta osoba bila, odnosno boravila.

Kako dalje?

Što je važnije: učinkovita zaštita podatka ili učinkovita zaštita od infekcije? Je li moguće istovremeno i jedno i drugo? Službena aplikacija za upozoravanje na koronavirus je široko rasprostranjena, ali je pasivna. „Luca" je aktivnija - ali prikuplja više podataka. Dvije aplikacije su projektirane na različitim načelima. Ali, zapravo nije ni bilo planirano da se ove dvije aplikacije u budućnosti možda i povežu.

Vrlo je izgledno da ni ubuduće neće biti obavezno korištenje aplikacije za upozoravanje. Ali, pojedini organizatori velikih događaja ili ugostitelji mogli bi zahtijevati od svojih gostiju da je ipak - koriste.

A što će biti tamo gdje su se do sada podaci prikupljali na papiru? Moglo bi se dogoditi da na primjer prodavaonice zamole svoje mušterije da ubuduće koriste „luca" aplikaciju. Nitko je naravno ne mora koristiti, ali u tom slučaju ti ljudi možda neće smjeti kročiti u restoran, noćni klubu ili u trgovinu.