Rast nezaposlenosti u Hrvatskoj će ostati strukturni problem još najmanje godinu dana, jer se tek idućeg proljeća mogu očekivati prve naznake porasta zapošljavanja, ocijenio je premijerkin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević na današnjem okruglom stolu o Vladinim mjerama za oporavak gospodarstva koji su organizirali magazin Banka i Poslovni dnevnik.

Ove godine Hrvatska će zabilježiti vrlo blagi rast BDP-a, a iduće godine se očekuje rast od dva do 2,5 posto, a kako kretanje stope nezaposlenosti kasni za kretanjem stope BDP-a, fenomen pojačane nezaposlenosti trajat će bar još godinu dana, pojasnio je Lovrinčević i najavio za drugu polovicu godine Vladine mjere pomoći posebno pogođenim skupinama stanovništva.

Također je najavio da do kraja godine neće biti promjena u prihodnoj strani proračuna te odbio prijedloge SDP-ovca Slavka Linića o promjenama u poreznoj politici.

U drugom dijelu 2010. Vlada će nastaviti s privatizacijom državnog vlasništva, a riješit će i problem brodogradilišta iako je to došlo na dnevni red u najgorem trenutku, jer u svijetu su narudžbe u brodogradnji pale za 90 posto.

Lovrinčević je optimistično najavio da će u drugom krugu privatizacije barem dio brodogradilišta biti privatiziran, a za ostale Vlada radi na alternativnim rješenjima o kojima zasad ne smije javno govoriti.

Pritom je ''zahvalio" onima koji su problem brodogradnje trebali riješiti prije 10 godina, kada je on bio četiri puta manji, ali to nisu učinili pa je sada država morala preuzeti na sebe 14 milijardi kuna jamstava, a s tim novcem Hrvatska je mogla premostiti recesiju i krizu.

Odgovorio mu je Slavko Linić, koji je tada bio potpredsjednik Vlade, podsjetivši da je njegova Vlada 2002. riješila problem osam milijardi kuna duga naslijeđenih iz devedesetih, te je tada sanirala brodogradilišta, za razliku od sadašnje Vlade.

Donijeli smo program spajanja postojećih brodogradilišta u tri velika brodogradilišta uz privatiziranje neosnovnih djelatnosti, a 2003. su Uprave svih brodogradilišta dobile od Vlade negativne ocjene jer nisu bile spremne provesti reforme, no tada su došli izbori, kazao je Linić.

Da su brodogradilišta bila spojena, jer nema logike da imamo dva brodogradilišta na razmaku od 20 kilometara, a većina djelatnosti privatizirana, sada bi stanje bilo prihvatljivo, napomenuo je Linić. Založio se i za potpunu promjenu porezne politike i preraspodjelu polovice doprinosa za zdravstvo, te smanjenje i ukidanje većine parafiskalnih nameta dok ne prođe kriza.

Linić smatra da i krizni porez od četiri posto treba ukinuti s 1. srpnjem, jer to jedino može povećati potrošnju, te ističe kako bi država trebala vlastitim primjerom potaknuti borbu protiv nelikvidnosti, tako da proračun plaća obveze u roku 30 dana, a državna poduzeća u roku 60 dana.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić istaknuo je kako Vlada od nedavnih mjera koje su predstavljene kao model A i model B "ne očekuje bombastične stvari", već da unesu "dašak optimizma" u dosta sumorno raspoloženje poslovne zajednice.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak napomenuo je kako su iz Vlade dobili čvrsta obećanja o smanjenju obveze financiranja vodnoga gospodarstva, gdje postoji čak osam parafiskalnih davanja, i komunalnih doprinosa.

Poslodavci također traže promjene u financiranju Hrvatskih šuma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice, te porezno rasterećenje jer je porezni pritisak na plaće u Hrvatskoj vrlo visok - 34 posto na minimalne plaće, a čak 58 posto na plaće iznad 3000 eura.

Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Čedo Maletić poručio je da ne može biti jačeg kreditiranja poduzetništva dok su kamatne stope dvoznamenkaste, a za smanjenje kamata treba smanjiti cijenu izvora novca. (hina/metro-portal)