Za otprilike dva tjedna sve opet kreće po starom. Trgovci će šarenim ponudama i (navodno) povoljnim artiklima pokušati privući kupce. Takozvani „Cyber-Week" je uvod u vrhunac godine za trgovce - to je predbožićno vrijeme. Od konca studenog će svaki dan po Saveznoj Republici Njemačkoj na put krenuti i više od jedanaest milijuna paketa, kako procjenjuje vodeći logističar DHL. To je skoro dva puta više paketa nego što ih svakodnevno transportira po Njemačkoj. Prosjek je 6,2 milijuna paketa po danu.

Tjedni uoči Božića su tradicionalno vrijeme u kojem dostavljačice i dostavljači paketa imaju posla preko glave - a najteži dio dostave ih očekuje u samom finišu tog procesa. Na kućnim vratima. Dakle prilikom same predaje pošiljki ljudima kojima su one namijenjene. A za taj posao su loše plaćeni.

Divlji zapad?

Dostavljačice i dostavljači koji rade za DHL, Hermes, UPS, DPD, GLS, Fedex & Co. naime zarađuju znatno manje od svojih kolegica i kolega, stručne radne snage, koji su aktivni u drugim gospodarskim branšama. Dostavljači zaposleni na puno radno vrijeme u prosjeku zarađuju 2.719 eura brutto. „To znači da stručna radna snaga u tom sektoru zarađuje oko 20% manje nego stručna radna snaga kad gledamo prosjek za cijelu privredu", objavio je Savezni ured za statistiku. Aktualno istraživanje Ureda se referira na podatke iz travnja 2022. U međuvremenu se po tom pitanju nije baš puno toga promijenilo.

Neki promatrači u logističkoj branši uočavaju metode koje nazivaju „divljim zapadom", između ostaloga i zbog toga što veliki logističari poput Amazona ili Hermesa u većini slučajeva ne angažiraju dostavljače, već to za njih odrađuju

 „podizvođači", treće firme u kojima često ne vrijede kolektivni ugovori. Među velikim logističkim tvrtkama jedino je DHL veliku većinu svojih dostavljača zaposlio, što znači da za njih kolektivni ugovori vrijede.

Kod drugih dostavljača uvjeti rada nisu sjajni, tvrde već odavno bolji poznavatelji ove branše. U mnogim tvrtkama koje su aktivne kao podizvođači radova nema uopće radničkih vijeća: „Kontrole često otkrivaju loše ili protuzakonite uvjete rada, između ostaloga kršenje zakona o isplati minimalne plaće. Ili nepoštivanje nužnih mjera zaštite na radu, odnosno zaštite zdravlja", tvrdi njemački sindikat Verdi.

„Atipični" modeli zapošljavanja

Osobe koje dostavljaju pakete su zaposlene na „atipičan" način. Tu se radi o ugovorima na ograničeno vrijeme, o osobama zaposlenima na skraćeno radno vrijeme ili zaposlenicima koji su angažirani preko trećih firmi koje ih onda „iznajmljuju" logističkim kompanijama. Savezni ured za statistiku kaže da je preko takvih modela u sektoru dostave paketa aktivno skoro 29% ljudi koji rade puno radno vrijeme. Radi usporedbe: prosjek „atipičnih" modela za sve branše iznosi oko 19%. „U branši dostave paketa i pošte zaposlene osobe ne samo da manje zarađuju, već često imaju i neubičajeno radno vrijeme", tvrdi Ured za statistiku. Naime, oko 60% dostavljača mora raditi i tijekom vikenda. U cjelokupnom gospodarstvu to vrijedi za polovicu svih zaposlenih osoba. 

Previše posla i težak rad, to su stvari na koje se žali i sindikat DPVKOM, koji se brine primarno o interesima zaposlenika nekadašnje firme Njemačke savezne pošte (Deutsche Bundespost) - dakle ljudima koji danas rade za Post (Poštu), Postbank (Poštansku banku) i Telekom. "Sve više paketa, sve teži paketi, sve veća područja na kojima dostavljaju, problem s manjkom radne snage, sve to dovodi do enormnih fizičkih i psihičkih opterećenja zaposlenika", kaže glasnogovornik tog sindikata Maik Brandenburger za DW. I zato, kako nastavlja, dostavljačice i dostavljači DHL-Group također napuštaju firmu jer ne žele više raditi u tim sve težim uvjetima. 

DHL je tržišni lider u ovoj branši. Za tu firmu radi više od 116.000 dostavljačica i dostavljača u segmentu dostave poštanskih pošiljku ili paketa. Osim toga za DHL radi i oko 40.000 ljudi u centrima za  sortiranje pošiljki, odnosno 10.000 dodatnih, sezonalnih dostavljača - na primjer u tjednima prije Božića kada ima još više posla nego inače. „Mi smo optimalno pripremljeni za božićnu sezonu", rekla je ovih dana šefica DHL-ovog odjela za dostavu pošte i paketa Nikola Hagleitner u sjedištu koncerna u Bonnu.

Poboljšanja na vidiku...

Usprkos tome, osobe zaposlene u ovoj branši moraju obavljati natprosječno težak posao. To je u svom izvještaju zaključila i kompanija Barmer-Krankenkasse, tvrtka koja svojim klijentima nudi zdravstveno osiguranje. U izvještaju za 2020. Barmer zaključuje kako su u području dostave pošte ili žurnih pošiljki uvjerljivo najčešći razlozi izostajanja s posla bolovanja koja se tiču mišićno-skeletnog sustava - takva vrsta zdravstvenih problema je „kriva" za skoro trećinu bolovanja.

U poboljšanju situacije koja za zaposlenike vlada u ovom branši trebao je pomoći novi Zakon o zaštiti dostavljača, koji je stupio na snagu 2019. Njime je propisano da se veliki poslodavci moraju pobrinuti za to da njihovi podizvođači plaćaju socijalno osiguranje za svoje radnike. U međuvremenu su pokrenute inicijative da se katalog zakonskih mjera dodatno postroži. Bundesrat (Gornji dom parlamenta SR Njemačke) u proljeće ove godine je od savezne vlade zatražio da korigira spomenuti zakon, te da ubuduće zabrani angažiranje radnika preko trećih firmi, odnosno te (za radnike) nepovoljne ugovore. Kako doznaje DW, Ministarstvo rada upravo radi na korekciji zakonskog teksta s ciljem poboljšanja položaja radnika. Odgovarajući prijedlozi već su na razmatranje dostavljeni i Ministarstvu gospodarstva u Berlinu.