U ponedjeljak, 11. svibnja 2009., u Areni Zagreb, nastupa jedan od najprestižnijih svjetskih orkestara - Londonski simfonijski orkestar! Pod ravnanjem jednog od najkarizmatičnijih dirigenata današnjice, Valerija Gergijeva, Orkestar će izvoditi remek-djela klasične glazbe, skladbe Rahmanjinova i Prokofjeva.

Program

S. Rahmanjinov: Simfonijski plesovi

S. Prokofjev: Simfonija br. 5

Valerij Gergijev

Ponovno je oživio petrogradski Marijanski teatar te potvrdio njegovu slavu kao jedne od najboljih svjetski opernih i baletnih kuća. Svim orkestrima kojima je ravnao daje u današnje vrijeme toliko omiljenu notu glamura stavljajući pritom u prvi plan besprijekornu kvalitetu izvedbe. Njegovi koncerti užitak su za oči i uši, a strast koju iskazuje dirigirajući, stvarajući glazbeni užitak - nenadmašna je!

Financial Times, 13. rujna 2008.

... Gergijev naglašava vatrene kontraste s uzbudljivim intenzitetom. Doista želite iskusiti izvedbu LSO-a pod ravnanjem Gergijeva!..

Audiophile Audition, 3. studenoga 2008.

... Gergijev snažno naglašava dramatiku djela, dok tiše odlomke iznosi s dirljivom nježnošću i otmjenošću...

The Sunday Times, 9. studenoga 2008.

... Rijetko se može čuti takva izvanredna interpretacija djela kao ona koju nudi briljantna izvedba LSO-a... vrlo precizna dinamika i živopisno izlaganje svake dionice čine iskustvo slušanja LSO-a neponovljivim!...

Londonski simfonijski orkestar

Londonski simfonijski orkestar smatraju jednim od najboljih svjetskih orkestara današnjice. U više od stotinu godina postojanja kontinuirano okuplja vrhunske glazbenike Velike Britanije, Europe i svijeta. Svoj prvi koncert održali su 9. lipnja 1904. pod ravnanjem velikog Hansa Richtera. LSO je bio prvi „nezavisni" orkestar u Velikoj Britaniji, i među prvima u Europi kojim su upravljali sami glazbenici! Osim po nezaboravnim koncertima, tradiciji redovitog nastupanja i po najmanjim mjestima Velike Britanije, poznati su i po svom edukativnom radu. Planetarnoj slavi dodali su i snimanje filmske glazbe - upravo njih slušamo u nezaboravnim filmskim ostvarenjima o Harryju Potteru!

Orkestrom je ravnao zavidan broj velikih svjetskih dirigenata, kao što su André Previn, Claudio Abbado, Sir Colin Davis i drugi, te se ta tradicija nastavlja i danas s Valerijem Gergijevim, dirigentom o kojem se danas vjerojatno najviše govori i piše.

Ruski pijanist, dirigent i skladatelj Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (Semyonovo, 1873. - Beverly Hills, 1943.) jedan je od velikana razdoblja kasne romantike. Kao čovjek s tri zanimanja ponekad je bio zabrinut da ne izražava dovoljno svoje potencijale niti na jednom području. Međutim, Rahmanjinov je bio iznimno uspješan na sva tri područja svog djelovanja o čemu svjedoče i riječi: Možda je, kako kaže ruska poslovica, lovio tri divlja zeca, ali ih je 'uhvatio' u svojoj glazbi koja je bila iznimno intimna, ali izražena s osobitom otvorenošću i strasti, koje je izražavao svirajući glasovir... Njegova glazba s lakoćom prodire izravno do duše slušatelja donoseći mir koji sam Rahmanjinov za života nije uspio osjetiti.

Svoje posljednje djelo, Simfonijske plesove op. 45, orkestralnu suitu u tri stavka, skladao je 1940. godine u Americi. Djelo je 3. siječnja 1941. praizveo Filadelfijski simfonijski orkestar pod ravnanjem Eugenea Ormandija, kome su Plesovi ujedno i posvećeni. Originalni naziv djela prvotno je bio Fantastični plesovi, ali budući da je skladatelj iz njega želio napraviti i balet, ime Simfonijski plesovi sugerira da se uz njih može i plesati. Plesovi su jedinstveni iz dva razloga. Po prvi puta u svom opusu Rahmanjinov koristi alt-saksofon kao solo instrument, a sama skladba uvelike citira ranija skladateljeva djela, radi čega se i smatra sukusom njegova stvaralaštva.

Sergej Sergejevič Prokofjev (Sonocovka, 1891. - Moskva, 1953.) ruski je skladatelj i pijanist koji je zbog svoje vještine skladanja u gotovo svim glazbenim žanrovima postao jednim od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja 20. stoljeća. Njegova majka Marija Grigorjevna Prokofjeva bila je obrazovana žena, istančanog osjećaja za glazbu, ali i vješta sviračica glasovira. Imala je presudan utjecaj na glazbeni razvoj mladog Sergeja. Majka ga je učila svirati glasovir, a u dobi od pet godina uz njenu je pomoć 'napisao' i svoju prvu skladbu Indijanski galop. U dobi od sedam godina sam je svladao osnove šaha koji je, uz glazbu, bio jedna od najvećih strasti koje su ga pratile tijekom čitavog života. Usprkos strogom odgoju, Prokofjev je zadržao svoju nestašnu i razigranu crtu - ljubav prema bajkama i mladenačka nevinost utkane u svaku njegovu skladbu. Kao najmlađi student ikad primljen, studirao je na najpoznatijem ruskom konzervatoriju, Rimski Korsakov u Petrogradu. Arogancijom i sklonošću da šokira učitelje svojom glazbom zaradio je svoj inače omiljeni nadimak - enfant terrible! Poslije izbijanja Oktobarske revolucije živio je u emigraciji - Pariz, SAD i Njemačka, a 1932. vraća se u Rusiju.

Prokofjev je skladao sedam simfonija. Simfonija br. 5 u B-duru, op. 100, nastala je za vrijeme Drugog svjetskog rata, točnije 1944. i to u skloništu! Jedna je od najpopularnijih skladateljevih djela i sam je Prokofjev ravnao njenom praizvedbom 13. siječnja 1945. u Velikoj dvorani Moskovskog konzervatorija.

Ulaznice potražite u najbližim poslovnicama adriatica.net CENTAR PUTOVANJA, Kompasa, Atlasa, Integral Pothodnika, Generalturista, kao i putem sustava eventim.hr (od 6.4.2009.) po cijeni od 100, 150 i 200 kuna.